Kratka povijest računalnih virusa: od 1970-ih do danas

Čak i ako se ne bavite tehnologijom, čuli ste za računalne viruse. Ali kada je počelo doba računalnih virusa? Dokle su virusi stigli od tada? A što možemo očekivati ​​od virusa u budućnosti?

Koji je bio prvi računalni virus?

Prvi računalni virus nastao je 1971. godine pod nazivom "Creeper". Međutim, ovaj virus je stvoren u kontroliranom okruženju i poslužio je kao test da se utvrdi je li moguće napraviti samoreplicirajući program. Najistaknutija sposobnost virusa je samoreplikacija, tako da je Creeper bio prvi primjer takvog programa.

Ali svi znamo da većina virusa ima mnogo zlonamjernije namjere. Prva vrsta virusa koja odgovara ovom opisu bila je poznata kao "Elk Cloner".

Elk Cloner bio je prvi računalni virus otkriveno "u divljini". Drugim riječima, bio je to prvi virus koji je pronađen u nekontroliranom okruženju (ili "u zoološkom vrtu"). Ovaj virus stvorio je 15-godišnji srednjoškolac po imenu Rich Skrenta na računalu serije Apple II 1982. godine.

Elk Cloner je a virus boot sektora, što znači da se njegova kopija stavlja u memoriju računala kada se umetne zaražena disketa. Drugim riječima, virus ne treba korisnikovo dopuštenje za razmnožavanje. Dok je Skrenta počeo širiti virus među svojim prijateljima kao šalu, to je otišlo dalje od toga i izvan Skrentine kontrole.

Iako Elk Cloner nije bio veliki virus i nije činio nikakvu štetu zaraženim uređajima, stoji kao prvi korišten izvan kontroliranog istraživačkog okruženja.

Još jedan virus, poznat kao "Brain", mnogi također smatraju prvim računalnim virusom. Brain se pojavio nekoliko godina nakon Elk Clonera, a bio je proizvod rada dva pakistanska brata. Basit i Amjad Farooq Alvi stvorili su Brain kako bi spriječili druge da kopiraju njihov softver.

Poput Elk Clonera, Brain je koristio diskete za zarazu uređaja. I, poput Elk Clonera, Brain je pao izvan kontrole svojih kreatora. Brain također nije bio vrlo opasan virus, ali je odigrao ulogu u otvaranju puta za buduće programe.

Koji je najveći računalni virus?

Postoje razni računalni virusi koji su proglašeni "najvećima", no Mydoom se ističe kao kandidat s kojim se većina slaže.

Virus Mydoom (također poznat kao W32.MyDoom@mm, Novarg, Shimgapi i Mimail. R) bacio je industriju kibernetičke sigurnosti na koljena, zarazivši oko pola milijuna računala diljem svijeta. Mydoom je prvi put viđen kako inficira računala u siječnju 2004. Ali ovo je bio tek početak. Tijekom sljedećih mjesec dana ili dva, Mydoom se znatno proširio u privicima kroz zlonamjernu e-mail kampanju, prouzročivši štetu u milijunima dolara.

U ranim 2000-ima kibersigurnosna zaštita nije bila ni približno napredna kao danas, što je virusu kao što je Mydoom znatno olakšalo skakanje s računala na računalo. Nakon što se računalo zarazi Mydoomom, moglo se pretvoriti u zombi uređaj. Napadači mogu daljinski kontrolirati zombi uređaje. Više zombi uređaja formira botnet, koji se zatim može koristi u DDoS napadima.

Mydoom je također podigao glavu posljednjih godina. Izvijestio je ZDNET da je čak i 2019. Mydoom još uvijek postojao koristi se u phishing napadima, ponovno pokazujući koliko je bio uspješan među zlonamjernim akterima.

Kako su se računalni virusi razvili?

Otkako je 1970-ih stvoren prvi računalni virus, puno se toga promijenilo. Kako tehnologija napreduje, kibernetički kriminalci pronalaze nove načine za iskorištavanje uređaja i prevaru žrtava.

Prema današnjim standardima, prvi računalni virusi smatraju se vrlo osnovnim. Naravno, korištenje diskete za zarazu uređaja više nije izvedivo, budući da velika većina računala nema ni ulaznu ladicu za disketu. Dakle, kako su se računala razvijala, virusi su se razvijali zajedno s njima.

Budući da su virusi napravljeni pomoću koda, sam kod je ono što određuje njegovu sposobnost i složenost. Međutim, računalni virusi koji su ratovali s uređajima 2000-ih pomalo su prošlost. Ali zašto je to tako?

Računalni virusi danas

Danas virusi nisu jedini programi koji prijete našoj kibernetičkoj sigurnosti. Sada se druge vrste zlonamjernog softvera obično koriste za krađu podataka, nadzor aktivnosti i pristup sredstvima.

Za razliku od virusa, zlonamjerni programi se ne umnožavaju sami. Ali to ih ne čini manje opasnima. Ransomware, spyware i trojanci popularni su oblici zlonamjernog softvera koji mogu uzrokovati ogromnu štetu. Na primjer, napadi ransomwarea doveli su do toga da tvrtke plaćaju višemilijunske otkupnine za povrat svojih ukradenih ili šifriranih podataka.

Imajte na umu da se virusi ponekad smatraju unutar kategorije zlonamjernog softvera, budući da je "malware" opći izraz za mnogo različitih zlonamjernih programa.

Virusi su također prilično bazični u svojoj strukturi. Ti su programi predstavljali rudimentarni oblik zlonamjernog kodiranja, s velikom većinom koja je slijedila vrlo sličnu skriptu. Osim toga, virusi zahtijevaju glavni program na koji se mogu replicirati. To nije slučaj za mnoge vrste zlonamjernog softvera, što ih čini svestranijima.

Zbog porasta ovih razni malware programi, virusi su pomalo otišli u drugi plan. Ovaj pad popularnosti također je potaknut poboljšanjem antivirusnog softvera. Viruse je prilično lako otkriti, a samim time i izbjeći, kada se koristi moderni antivirusni softver, što njihovu stopu uspješnosti čini mnogo nižom.

Neki drugi zlonamjerni programi, s druge strane, dizajnirani su da izbjegnu antivirusnu detekciju, što ih čini sigurnijom stvari za kibernetičke kriminalce.

To ne znači da su virusi stvar prošlosti. Virusi postoje i danas i još uvijek mogu uzrokovati probleme žrtvama. Kao što je ranije spomenuto, virus Mydoom je navodno pronađen kako se koristi u phishing kampanji još 2019. godine. Ali mnogi od najznačajnijih virusnih napada dogodili su se početkom 21. stoljeća. Od tada su drugi programi preuzeli volan.

Budućnost računalnih virusa

Čini se da su računalni virusi izašli iz mode od svog procvata u 2000-ima.

Ako ništa drugo, virusi su svijetu pokazali da su naša računala i telefoni ranjivi na napade. Otkako se prvi široko rasprostranjeni virus pojavio 1980-ih, prešli smo dug put, a moderna tehnologija kibernetičke sigurnosti postala je vješta u uklanjanju ovih osnovnih zlonamjernih programa.

Vjerojatno je da će druge vrste kibernetičkih prijetnji, poput ransomwarea i trojanaca, stupiti na pozornicu tijekom 2020-ih, a mogli bismo vidjeti pojavu novih vrsta zlonamjernog softvera kako godine budu prolazile. Uostalom, postoji jasna veza između napretka računala i napretka zlonamjernih programa.

Vjerojatno je da umjetna inteligencija će igrati veliku ulogu u prijetnjama kibernetičkoj sigurnosti, uz strojno učenje koje napadačima pruža nove ideje, načine i ciljeve. Drugu tehnologiju u nastajanju poznatu kao kvantno računalstvo također mogu zlonamjerno koristiti kibernetički kriminalci, iako je teško znati što budućnost nosi.

Virusi su nas naučili mnogo lekcija

Iako su virusi danas izblijedjeli iz uobičajene upotrebe kibernetičkog kriminala, ne smijemo zaboraviti što smo mogli naučiti kroz njihovu prisutnost u prošlosti. Antivirusni programi sada mogu uočiti i staviti u karantenu većinu virusa, što je luksuz u kojem nismo uvijek mogli uživati. Kibernetički kriminal negdje je morao početi, a sigurno je da su virusi stajali u njegovom ishodištu.