Umjetna inteligencija sada igra važnu ulogu u proizvodnji, obrazovanju i mnogim drugim područjima. Ali može li nam umjetna inteligencija pomoći spasiti planet? Kako AI može doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena i postoje li načini na koje može oštetiti naš okoliš?
1. Praćenje klime
Već imamo dosta tehnologije za praćenje naše klime, ali integracija umjetne inteligencije u takve uređaje može nam omogućiti da podignemo stvari na viši nivo.
Uz pomoć umjetne inteligencije mogli bi se uočiti određeni klimatski obrasci koji nisu primijećen tradicionalnim metodama, kao što su određeni trendovi koji bi mogli otkriti kakav je naš planet mijenjanje. Štoviše, umjetna inteligencija mogla bi izvući važne zaključke o tome kamo ide naša klima, što bi nam omogućilo da bolje ublažimo negativne učinke.
Da bi se to postiglo, moglo bi biti korisno opremiti orbitalne satelite AI mogućnostima kako bi se mogla nacrtati šira slika stanja planeta. Ali AI praćenje klime također bi se moglo koristiti u manjem opsegu za procjenu promjenjive prirode jednog ekosustava. Bez obzira na razmjere, strojno učenje moglo bi nas uvelike naučiti kako naše djelovanje utječe na klimu.
Emisije ugljika u velikoj su mjeri pridonijele klimatskim promjenama, uz Naš svijet u podacima izvješćujući da je od 1750. godine ispušteno 1,5 trilijuna tona CO2. Većini nas je jasno da rješavanje klimatskih promjena u velikoj mjeri uključuje smanjenje emisije ugljika, ali to do sada nije dobro prošlo na globalnoj razini.
Korištenjem umjetne inteligencije, ugljični otisci velikih korporacija, kao što su naftne i plinske tvrtke, proizvođači odjeće i masovne poljoprivredne subjekte, mogli bi se kontinuirano pratiti kako bi se utvrdilo kakav učinak njihovo poslovanje ima na naše planeta. Alternativno, AI bi mogao pratiti ugljični otisak pojedinaca ili cijele populacije, kao što su stanovnici većeg grada ili malog mjesta.
Upotreba prediktivne umjetne inteligencije (tj. analize podataka i strojnog učenja za izradu prognoza) također može igrati ulogu ovdje, jer mogao bi predvidjeti buduće emisije ugljika, omogućujući nam da vidimo kako će se stvari odvijati na temelju naše trenutne aktivnosti. To zauzvrat može pomoći u zakonima i propisima o zaštiti okoliša koje nameću vlade.
Određuje se još jedna zanimljiva potencijalna upotreba umjetne inteligencije u ublažavanju globalnog ugljičnog otiska odakle dolaze veliki izvori emisija ugljika, ističući koji tome ključni doprinose problem. To bi se moglo učiniti u maloj i velikoj mjeri, ali u svakom slučaju, moglo bi nam pružiti neke ključne informacije o tome što ili tko šteti našem planetu.
3. Praćenje promjena u korištenju zemljišta
Danas korištenje kopna našeg planeta igra ključnu ulogu u klimatskim promjenama. Masovna poljoprivreda, krčenje šuma, stambena izgradnja i prometnice doprinose globalnom zatopljenju kroz emisije ugljika i uklanjanje prirodnih staništa. Povrh toga, potrebno nam je više načina za korištenje zemljišta na ekološki manje štetan način.
Dakle, važno je da se ovo prati kako bismo mogli bolje odrediti kako se zemljište koristi ili zlorabi, uglavnom od strane većih organizacija koje imaju infrastrukturu za transformaciju ogromnih krajolika.
Možemo koristiti AI na ovaj način da vidimo kako možemo poboljšati naše prakse korištenja zemljišta i možda čak dobiti nove ideje o tome kako pametnije koristiti zemlju (npr. korištenje pustinjskih dijelova za izradu farmi solarnih panela ili obalnih područja za iskorištavanje plime i oseke energije).
4. Generiranje novih ekološki prihvatljivih ideja
Budući da je AI oblik inteligentne tehnologije koja može učiti i dešifrirati informacije, može se pokazati korisnim u stvaranju novih i inovativnih ideja koje mogu pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.
Na primjer, sustav umjetne inteligencije mogao bi primati podatke o trenutnim metodama korištenja energije, kao io tehnologiji koja je dostupna u našem suvremenom vremenu i ekološkim ciljevima koje želimo postići. Zatim bi sustav mogao navesti neke opcije za pametniju proizvodnju energije koja bi mogla smanjiti korištenje resursa i emisije ugljika, a možda čak i uštedjeti novac.
Na primjer, umjetna inteligencija bi se mogla koristiti za mapiranje načina na koji javnost može uštedite energiju kod kuće ili dati tvrtkama učinkovitije načine za upravljanje strojevima, prijevoz robe i više. AI se čak može integrirati u aplikacije usmjerene na okoliš tako da korisnici mogu pronaći nove načine za smanjenje ugljičnog otiska u svom svakodnevnom životu.
Iako već imamo ljudske stručnjake koji mogu pomoći u ovom području, ogromna količina podataka koju sustavi umjetne inteligencije mogu potrošiti i njihova sposobnost uočavanja uzoraka i traženja rješenja čini ih obećavajućim kandidatom u našem nastojanju da budemo ljubazniji prema našim planeta.
5. Pružanje upozorenja o opasnostima za okoliš
Zastrašujuća posljedica klimatskih promjena je sve češća pojava prirodnih katastrofa, poput poplava i šumskih požara. Ti događaji mogu biti razorni i mogu odnijeti mnoge živote, stoga je ključno da imamo tehnologiju za nadzor planeta i upozoravanje relevantnih strana o svim nadolazećim prijetnjama.
Opet, prediktivna umjetna inteligencija bi ovdje mogla biti od koristi.
Umjetna inteligencija mogla bi se koristiti u senzorskoj opremi, opremi za nadzor i sličnoj tehnologiji naučiti prirodne obrasce različitih okruženja i zatim podići uzbunu ako nešto jest promijenjeno. Na primjer, alat s umjetnom inteligencijom mogao bi pratiti vremenske sustave, predviđati ili izvješćivati o oborinama, upozoravati na visoke temperature u sušnim šumama i još mnogo toga.
Što se tiče kriza potaknutih klimatskim promjenama, umjetna inteligencija bi mogla imati potencijal za izradu učinkovitih planova evakuacije, spašavanja ili obnove u slučaju katastrofe. Na primjer, umjetna inteligencija bi se mogla koristiti za pronalaženje prikladnih ruta za evakuaciju ili bi mogla pomoći arhitektima u tome izgradnju infrastrukture otpornije na katastrofe za ublažavanje štete u slučaju da se takav događaj dogodi opet.
Ekološka loša strana umjetne inteligencije
Iako postoji mnogo načina na koje nam AI može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, ova tehnologija već čini štetu.
Za razvoj i testiranje AI sustava potrebno je vrijeme i energija. The MIT Technology Review izvješćuje da jedan model s umjetnom inteligencijom može ispustiti do 626 000 funti ekvivalenta ugljičnog dioksida, što je jednako ukupnoj emisiji CO2 pet prosječnih američkih automobila tijekom životnog vijeka.
Ovdje je važno napomenuti da, usprkos svim mogućim prednostima, stvaranje tehnologije umjetne inteligencije zasigurno ima veliki ugljični otisak, što značajno doprinosi našem trenutnom klimatskom problemu.
AI nam može pomoći spasiti planet
Iako je umjetna inteligencija još uvijek donekle u ranoj fazi, nema sumnje da bi mogla igrati glavnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena.
Iako umjetna inteligencija ne može sama riješiti klimatsku krizu, njezina integracija u naše ekološke prakse mogla bi značajno utjecati na to kako se stvari odvijaju. U bliskoj budućnosti, mogli bismo vidjeti kako ova tehnologija čini velike korake prema hlađenju našeg planeta, iako se mora priznati i njegov utjecaj na okoliš i eventualno ublažiti kako umjetna inteligencija postaje prevladavajući.
