Starlinkov cilj je pružiti internet što većem broju ljudi, uključujući i one u vrlo udaljenim područjima područja, fantastično je i nevjerojatno je da se ova napredna tehnologija koristi u praksi aplikacije. Međutim, kao i svaki tehnološki napredak ima svoje nedostatke, a slanje tisuća Starlink satelita u orbitu stvorilo je probleme za astronome koji proučavaju važna područja svemira.
Ali zašto je to tako i što se poduzima po tom pitanju?
SpaceX-a Starlink sateliti imaju za cilj osigurati internet onima u ruralnim mjestima diljem svijeta, ali ima svoju cijenu.
Ovi sateliti su snimljeni u nisku Zemljinu orbitu, a mogu ih vidjeti mnoge kamere koje snimaju fotografije noćnog neba s dugom ekspozicijom, a u nekim slučajevima mogu se vidjeti čak i golim okom. Od pisanja ovog članka, trenutno postoji preko 2000 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, a SpaceX je odobrenje Federalne komisije za komunikacije (FCC) za ukupno 40.000, što je cilj koji planira dovršiti do 2027.
Starlink sateliti stvaraju bijele pruge jasne kao dan na fotografijama koje su snimili amaterski i profesionalni fotografi noćnog neba. To je uz problem svjetlosnog onečišćenja, što otežava svakodnevnim ljudima da vide prekrasno noćno nebo kakvo je zamišljeno da se vidi.
Za astronome, ove satelitske trake u suštini fotobombaju važne slike snimljene svega s asteroida blizu Zemlje, široke snimke galaksije Mliječne staze i supernove dublje u svemiru. Iako se neke od ovih slika mogu spremiti naknadnom obradom, to nije slučaj za teleskope koji snimaju višegodišnje vremenske intervale galaksije.
Na primjer, Vera C. 8,4-metarska zvjezdarnica Rubin Pregledni teleskop Simonyi u Čileu, koji je trenutno u izgradnji, planira provesti "10-godišnje optičko istraživanje vidljivog neba koje će dati 500 petabajta skup slika i podatkovnih proizvoda koji će se pozabaviti nekim od najhitnijih pitanja o strukturi i evoluciji svemira i objekata u to."
Snimat će se svake večeri deset godina. U jednom Astronomija.com članak, američki astronom Sten Odenwald, objasnio je da se "sada očekuje da će do 30 posto njegovih slika sadržavati barem jednu satelitsku stazu Gen-2".
U suštini, niska Zemljina orbita satelita i njihova svjetlina na noćnom nebu rezultirat će nekoliko mjeseci promatranja koja će se morati odbaciti samo zbog satelitskih traka.
Postoje i problemi u vezi s sudarom Starlink satelita s drugim važnim satelitima i svemirskim letjelicama. Iako je SpaceX izjavio da sateliti Gen-2 imaju sustav za izbjegavanje sudara, tek treba vidjeti koliko će sustav dobro funkcionirati u izvanrednoj situaciji. Sten Odenwald je također izrazio zabrinutost zbog satelita koji remete pogled na Međunarodnu svemirsku postaju. On objašnjava: "20.000 satelita Gen-2 bilo bi ispod orbite Međunarodne svemirske stanice, čime se uvelike komplicira mogućnost pronalaženja prozora za lansiranje za siguran tranzit tereta i posade misije."
Što se poduzima da se ti problemi riješe?
Starlink želi biti profitabilan pothvat i već ima odobrenje za slanje preko 40.000 satelita u orbitu, pa što se u ovom trenutku može učiniti?
Ako ste fotograf koji voli snimati fotografije noćnog neba i želi izbjeći satelitske trake koje uništavaju vaše slike, postoji nekoliko jednostavni načini za praćenje Starlinkovih satelita. Nebesa-Iznad pruža vam dnevnu prognozu kada je satelit lansiran i hoće li vam prijeći put. Pruža vam detaljnu kartu kada je satelit lansiran, koliko će biti svijetao u određeno vrijeme, njegovu najveću nadmorsku visinu i još mnogo toga. Ovo je izvrstan resurs za korištenje prije snimanja dugih ekspozicija noćnog neba.
Stvorio je astronom Sten Odenwald Satelitski Streak Watcher da prikupite što više slika satelita Starlink koji fotobombiraju vaše slike. Cilj je stvoriti veliku arhivu od nekoliko promatrača diljem svijeta koji imaju problema sa satelitskim trakama kako bi se podigla svijest o tom problemu.
Svaka tehnološka ruža ima svoje trnje
Nema sumnje da je Starlink izuzetno važna usluga za tisuće ljudi koji žive u ruralnim područjima. Starlink je čak pomogao Ukrajini da ostane online tijekom cijelog rata s Rusijom. Međutim, čini se da napredak u tehnologiji uvijek ima cijenu. Na primjer, pametni telefoni su promijenili način na koji se povezujemo i bili smo produktivniji u pokretu, a pridonijeli su i odgađanju, depresiji i društvenoj izolaciji.
Primjeri za to mogu se naći posvuda u dvadeset i prvom stoljeću. Sve što možemo učiniti je nastaviti se prilagođavati novoj tehnologiji i boriti se za ono što je najvažnije u našem svijetu koji se stalno mijenja.
