9 vrhunskih tehnoloških trendova koji oblikuju budućnost kibernetičke sigurnosti

Kako tehnologija napreduje, tako napreduju i strategije i taktike koje koriste najlukaviji kibernetički kriminalci. U ovoj beskrajnoj borbi, organizacije i pojedinci moraju biti korak ispred kako bi zaštitili svoje podatke i privatnost.

Ali što ti sve ovo znači? Praćenje budućih tehnoloških trendova pomoći će vam da zaštitite svoje sigurnosne mjere u budućnosti. Uostalom, trendovske tehnologije oblikuju budućnost kibernetičke sigurnosti na nekoliko iznenađujućih načina.

Kako nove tehnologije mijenjaju kibernetičku sigurnost (i obrnuto)

Stalna evolucija tehnologije djeluje kao mač s dvije oštrice. S jedne strane, kibernetičke prijetnje postaju sve sofisticiranije, iskorištavajući tehnologiju u nastajanju poput umjetne inteligencije (AI) i interneta stvari (IoT) za infiltraciju u sustave. S druge strane, isti tehnološki napredak pruža moćne alate za jačanje kibernetičke sigurnosti.

Ukratko, kako se krajolik prijetnji razvija, tako mora i kibernetička sigurnost. Brzi rast 5G, robotizirane automatizacije procesa, generativne umjetne inteligencije i još mnogo toga predstavlja i izazove i prilike. Rašireno prihvaćanje 5G, na primjer, proširuje površinu napada, nudeći više ulaznih točaka za kibernetičke kriminalce.

U isto vrijeme, kako ljudi dijele sve više i više osobnih podataka na internetu, cyber prijetnje, u rasponu od krađe identiteta do napada velikih razmjera, su u porastu. Apsurdna dostupnost osobnih podataka na platformama društvenih medija čini pojedince ozbiljno osjetljivima na phishing napade. Dakle, krajnje je vrijeme da naučite više onajveće sigurnosne prijetnje s kojima se danas možete suočiti.

Nakon kršenja visokog profila u tvrtkama kao što su LinkedIn i Marriott International, korporacije su počele provoditi snažne mjere kibernetičke sigurnosti. Neki od tih napora uključuju poboljšanje otkrivanja virusa, smanjenje lažno pozitivnih rezultata i jačanje obrane od rastućih prijetnji.

Međuigra između tehnologije i kibernetičke sigurnosti složen je ples, a držanje koraka s ovim okruženjem koje se neprestano mijenja ključno je za osiguranje naše digitalne budućnosti.

1. Internet stvari (IoT)

Internet stvari (IoT) se pojavljuje kao transformacijska sila, povezuje bezbrojne uređaje i revolucionira način na koji živimo i radimo. Rast uređaja koji pokreću IoT bio je ništa manje nego impresivan, poboljšavajući povezanost i pojednostavljujući složene poslovne procese na globalnoj razini.

Nažalost, ovaj porast IoT uređaja donio je niz zabrinutosti oko kibernetičke sigurnosti. Trenutačno smo svjedoci porasta kibernetičkih napada usmjerenih na IoT uređaje, pogoršanih sve većom upotrebom rubnih računalnih uređaja i sveprisutnim utjecajem ekosustava oblaka.

Najslabije točke u ovom ekspanzivnom ekosustavu uključuju nekriptirane osobne podatke, tvrdo kodirane lozinke, neprovjerena ažuriranja softvera, ranjivosti bežične komunikacije i još mnogo toga. Dodatak složenosti je integracija 5G mreža s IoT-om, pojačavajući međupovezanost i šireći površinu napada.

Kao odgovor na to, tvrtke aktivno rade na naprednim 5G tehnologijama i rješenjima za jačanje obrane i borbu protiv upada podataka.

2. Kvantno računalstvo

Kvantno računalstvo moglo bi promijeniti svijet, iskorištavajući prednosti bizarnih zakona kvantne mehanike, kao što su superpozicija i isprepletenost, za izvođenje računalnih zadataka koji su prije bili nezamislivi. Njegov potencijal za rješavanje složenih problema i obradu podataka iz više izvora je nevjerojatan.

Međutim, uz veliku moć, mora doći i velika odgovornost. Kvantna računala imaju potencijal razbiti trenutne metode šifriranja, što predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti podataka. Osjetljivi korisnički podaci, kao što su zdravstveni i financijski podaci, pa čak i temeljna kriptografija koja podržava kriptovalute, mogli bi biti ugroženi.

Kako sve više i više tvrtki nastavlja ulagati u ovaj uzbudljiv, ali izazovan tehnološki trend, kibernetička sigurnost mora se iznova osmisliti kako bi držala korak s novim sigurnosnim rizicima.

3. Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija (AI) i strojno učenje (ML) predvodnici su zauvijek mijenjanja kibernetičke sigurnosti. Iako postoji snažan osjećaj optimizma u vezi s njihovim potencijalom za unapređenje kibernetičke sigurnosti, raste i zabrinutost zbog rizika koje predstavljaju.

S druge strane, AI i ML pokreću inovacije u nekoliko sektora, uključujući medicinu, transport i, naravno, kibernetičku sigurnost. Oni ovlašćuju stručnjake za kibersigurnost da ostanu ispred krivulje poboljšavajući otkrivanje prijetnji i odgovor. Analiziraju goleme količine podataka, identificiraju anomalije i predviđaju potencijalna kršenja sigurnosti prije nego što se dogode.

Ali isti AI i ML kibernetički kriminalci mogu iskoristiti za stvaranje sofisticiranijih kibernetičkih prijetnji. Ove tehnologije omogućuju brzi razvoj zlonamjernog softvera, što otežava otkrivanje i ublažavanje napada.

Kako AI i ML nastavljaju napredovati, tako moraju i naše obrane za zaštitu od sve sofisticiranijih protivnika.

4. Blockchain tehnologija

Izvorno dizajniran za sigurne transakcije kriptovalutama, decentralizirana priroda blockchaina i kriptografska načela čine ga nevjerojatnim saveznikom u osiguravanju podataka, transakcija i provjere identiteta.

Srž doprinosa blockchaina kibernetičkoj sigurnosti je njegova nepromjenjivost. Jednom kada se podaci zabilježe u blok i dodaju u lanac, postaje ih gotovo nemoguće mijenjati. To osigurava da osjetljive informacije, kao što su zapisi o transakcijama, ostanu zaštićene od neovlaštenog mijenjanja. U svijetu u kojem su povrede podataka i neovlašteni pristup rašireni, ova nepromjenjivost postaje snažan obrambeni mehanizam.

Blockchain, decentralizirana mreža računala, redefinira paradigme kibernetičke sigurnosti eliminirajući centralizirane ranjivosti. Ova struktura raspršuje podatke na više čvorova, značajno smanjujući osjetljivost na provale. Štoviše, blockchain može poboljšati provjeru identiteta i zaštitu privatnosti pružajući jedinstvenu, sigurnu platformu za potvrdu identiteta bez izlaganja osjetljivih podataka. Ovdje korisnici zadržavaju kontrolu nad svojim informacijama, smanjujući rizik od krađe identiteta.

Međutim, potrebno je prevladati izazove poput skalabilnosti, potrošnje energije i regulatornih pitanja.

5. Sigurnosni model bez povjerenja

Model nultog povjerenja djeluje prema temeljnom principu da se povjerenje nikad ne smije pretpostaviti, bez obzira je li korisnik ili uređaj unutar ili izvan granica organizacije. Za razliku od konvencionalnog pristupa koji se temelji na perimetru, sigurnost bez povjerenja nalaže kontinuiranu provjeru povjerenja, oslanjajući se na čimbenike kao što su ponašanje korisnika, zdravlje uređaja i procjena rizika u stvarnom vremenu.

Odbacivanjem zadanog povjerenja dodijeljenog korisnicima i uređajima, tvrtke mogu smanjiti rizik od unutarnjih prijetnji i sumnjivih aktivnosti. Ovaj proaktivni pristup osigurava da se privilegije pristupa prilagođavaju na temelju tekuće provjere, smanjujući utjecaj povrede. Temeljne komponente načela nultog povjerenja su napredne metode provjere autentičnosti, 24-satno praćenje i robusna enkripcija.

6. Računalstvo u oblaku i sigurnost

Usvajanjem računalstva u oblaku, dinamika pohrane podataka i dostupnosti su se razvili. Mnogi prihvaćaju oblak zbog njegove skalabilnosti i isplativosti, ali to također dolazi s kritičnim sigurnosnim razmatranjima.

Upravljanje identitetom i pristupom (IAM) igra važnu ulogu u sigurnosti oblaka. Ova rješenja omogućuju organizacijama upravljanje korisničkim identitetima i kontrolu pristupa resursima u oblaku. Kroz jake mehanizme provjere autentičnosti i autorizacije, IAM osigurava da samo ovlašteno osoblje može pristupiti osjetljivim podacima.

Enkripcija je još jedan kamen temeljac sigurnosti u oblaku jer osigurava da čak i ako dođe do neovlaštenog pristupa, informacije ostaju nedešifrirane.

U ovoj eri rada na daljinu, sigurnost u oblaku važnija je nego ikada. Budući da zaposlenici pristupaju podacima s različitih lokacija i uređaja, virtualne privatne mreže (VPN) i sigurne access service edge (SASE) rješenja su tu kako bi bili sigurni da podaci ostaju zaštićeni čak i izvan tvrtke mreže.

7. 5G tehnologija

5G, peta generacija bežičnog umrežavanja, svojim obećanjem uvodi novu eru povezivosti munjevito brzim internetskim brzinama, nižom latencijom i podrškom za impresivan broj povezanih uređaja. Međutim, to također izaziva zabrinutost u pogledu kibernetičke sigurnosti.

Prvo, sama količina povezanih uređaja može eksponencijalno povećati površinu napada. S više ulaznih točaka u mreže i sustave, kibernetički kriminalci nalaze plodna tla za iskorištavanje ranjivosti. Ne radi se više samo o prijenosnim računalima i pametnim telefonima – radi se o međusobno povezanim gradovima, samovozećim vozilima i kritičnoj infrastrukturi.

Osim toga, ultra velike brzine 5G mreža znače da se podaci mogu presresti, promijeniti ili ukrasti u roku od nekoliko milisekundi. Štoviše, širenje IoT uređaja, koji se uvelike oslanjaju na 5G povezivost, donosi nove sigurnosne probleme.

Rođenje metaverzuma stvorilo je složenu mrežu izazova. Jedna od glavnih briga usmjerena je na zaštitu virtualne imovine. U metaverzumu korisnici ulažu vrijeme i resurse u stjecanje digitalnih svojstava, od virtualnih nekretnina do sredstava unutar igre. Budući da ta imovina ima vrijednost u stvarnom svijetu, to ih čini privlačnim metama za kibernetičke kriminalce.

Dok se korisnici metaverse uključuju u sveobuhvatna digitalna iskustva, potencijal za prijevaru identiteta u njemu raste. Cyberkriminalci bi mogli iskoristiti ranjivosti u korisničkim profilima, dobiti neovlašteni pristup osobnim podacima ili čak lažno predstavljati stvarne korisnike. Dakle, bez snažnih mehanizama za provjeru identiteta i drugih takvih mjera, metaverzum će i dalje biti izvor rizika.

9. Bihevioralna biometrija

Ova vrhunska tehnologija kibernetičke sigurnosti prodire u suptilnosti ponašanja pojedinačnih korisnika kako bi ojačala autentifikaciju i sigurnosne mjere.

Za razliku od tradicionalnih metoda provjere autentičnosti (koje se obično oslanjaju na statičke vjerodajnice poput lozinki, zaporki ili PIN-ova), biometrija ponašanja analizira dinamičke osobine specifične za korisnika. Oni obuhvaćaju cijeli niz ponašanja, od ritma tipkanja i pokreta mišem do pokreta na dodirnom zaslonu i načina na koji netko drži svoj pametni telefon.

Iako ova razina personalizacije dodaje snažan sloj sigurnosti, dolazi i s nedostacima, uključujući privatnost zabrinutost i sklonost lažno pozitivnim/negativnim rezultatima, što su tehnički izazovi s implikacijama na kibernetičku sigurnost.

Prilagodba cyber prijetnjama koje se stalno razvijaju

Budući da je naša digitalna domena u stalnom tijeku, biti ispred prijetnji jedini je način na koji možemo održati glavu iznad vode. Prihvaćanje ovih tehnoloških trendova ključno je za osiguranje naše budućnosti na mreži u svijetu kibernetičke sigurnosti koji se neprestano razvija.