Zašto je prijavljivanje sigurnosnih incidenata važno?

Izvještavanje o incidentima dio je sigurnosnog programa mnogih organizacija, pružajući im strukturiran način dokumentiranja kibernetičkih napada, odgovora na njih i učenja iz njih.

Naizgled manji sigurnosni incident može brzo prerasti u ozbiljnu prijetnju s dalekosežnim učincima, uključujući rušenje vaše organizacije. Stoga je ključno razumjeti važnost izvješćivanja o sigurnosnim incidentima, vrste sigurnosnih incidenata i kako ih spriječiti.

Što je sigurnosni incident?

Sigurnosni incident odnosi se na svaki pokušaj ili stvarni neovlašteni pristup, uništavanje ili otkrivanje osjetljivih osobnih podataka ili povjerljivih informacija. To uključuje svako kršenje sigurnosti, stvarno ili potencijalno, koje bi moglo narušiti povjerljivost i dostupnost podataka.

Zašto biste trebali prijaviti sigurnosne incidente?

Izvješća o sigurnosnim incidentima obično pružaju specifične informacije o incidentu, poput njegove veličine, vremena događanja i utjecaja na pojedince ili sustave. Ispod su glavni razlozi za prijavu sigurnosnih incidenata.

1. Olakšava jasnoću odgovornosti u rješavanju sigurnosnih incidenata

Izvještavanje o incidentima potiče organizacije da uspostave učinkovite procese za ublažavanje i ispravljanje sigurnosnih incidenata.

Nakon otkrivanja incidenta, ključno je odmah pokrenuti planove odgovora na incident koji ocrtavaju proces prijave. To bi trebalo uključivati ​​implementaciju infrastrukture za izvješćivanje o incidentima koja podržava automatizirane tijekove rada kako bi se upozorilo pravo osoblje za učinkovitu eskalaciju i ublažavanje.

Također je bitno da organizacije uspostave politike sprječavanja gubitka podataka koje služe kao vodič za upućene osobe. Ova bi pravila trebala dati insajderima jasan plan koji opisuje njihove uloge i odgovornosti pri rukovanju podacima tvrtke.

Mnogi incidenti zahtijevaju trenutno otkrivanje i brzo djelovanje. Organizacije koje ne prijavljuju sigurnosne incidente riskiraju izlaganje cijelog ekosustava, uključujući treće strane, kibernetičkim napadima.

Obrazovanje zaposlenika o učincima potencijalnih kibersigurnosnih incidenata, kao što su povrede podataka i uklanjanjem prepreka za prijavu incidenata, može ih transformirati u proaktivne saveznike u borbi protiv cyber napadi.

Povećano prijavljivanje incidenata podiže svijest i potiče pojedince da poboljšaju svoje strategije kibernetičke sigurnosti. Štoviše, izvješća o incidentima služe kao nacrt za organizacije da izvuku vrijedne uvide i poboljšaju svoje prakse za smanjenje rizika.

3. Osigurava poštivanje propisa

Strogo regulirani sektori, uključujući zdravstvo i financije, zahtijevaju prijavljivanje kibernetičkih incidenata, a nepridržavanje obično rezultira skupim kaznama. Tvrtke kritične infrastrukture također su vezane regulatornim zakonima, kao što su Izvještavanje o cyber incidentima za Zakon o kritičnoj infrastrukturi (CIRCIA) i GDPR, koji od njih zahtijevaju da prijave incidente u roku od 72 sata.

4. Štiti ugled organizacije

Kako bi učinkovito odgovorili na sigurnosne incidente i oporavili se od njih, planovi odgovora trebaju uključiti sve dionike i ažurirati ih o napretku. Dionici i klijenti skloni su vjerovati organizacijama koje prijavljuju incidente. To je zato što se takvo izvješćivanje doživljava kao dokaz kompetentnosti organizacije, predanosti sigurnosti i proaktivnih napora u rješavanju incidenata.

4 vrste sigurnosnih incidenata i kako ih spriječiti

Poznavanje različitih vrsta sigurnosnih incidenata ključno je za smanjenje njihove štete i jačanje otpornosti organizacije na njihov utjecaj. Ovdje su uobičajene vrste sigurnosnih incidenata i kako ih spriječiti.

1. Insajderska prijetnja

Insajderska prijetnja odnosi se na slučajne ili namjerne prijetnje sigurnosti i podacima tvrtke. Često se povezuje s bivšim ili sadašnjim zaposlenicima i trećim stranama, uključujući klijente, dobavljače i izvođače.

Kako biste se suprotstavili unutarnjim prijetnjama, osigurajte obuku o sigurnosti za zaposlenike i izvođače kao preduvjet za pristup mreži organizacije. Također, uspostavite i pridržavajte se strogih rutina sigurnosnog kopiranja i arhiviranja podataka i uvijek skenirajte svoje sustave pomoću anti-spyware softver poput Nortona ili Bitdefendera.

Osim toga, implementirajte praćenje dnevnika za sve sustave i uređaje. Identificirajte i pratite privilegirane korisničke račune za sve, uključujući poslužitelje, web stranice i aplikacije. Ako primijetite račun s neobičnim ponašanjem, to može značiti da ga netko koristi za infiltraciju u mrežu organizacije.

2. Phishing napad

Phishing je vrsta cyber napada u kojem počinitelj koji se predstavlja kao ugledna osoba ili organizacija prevari žrtvu da podijeli osjetljive podatke. Da bi to postigao, zlonamjerni akter šalje meti e-poštu ili poruku koja sadrži zlonamjerne poveznice, koji, nakon što se klikne, može ukrasti njihove povjerljive podatke, uključujući vjerodajnice za prijavu i kreditnu karticu pojedinosti.

Kao opća smjernica, kada niste sigurni u autentičnost e-pošte, najbolje je izravno kontaktirati legitimnu osobu ili tvrtku, suzdržavajući se od klikanja na veze navedene u e-poruci.

Organizacije mogu ublažiti phishing napade jačanjem sigurnosti e-pošte. To se može postići implementacijom sigurnosni protokoli e-pošte, konkretno ugradnjom kontrole protiv lažiranja poput DMARC-a, SPF i DKIM za vaše domene.

3. Napad čovjeka u sredini

Napad čovjeka u sredini (MITM) događa se kada zlonamjerni akter tajno presreće, modificira ili briše podataka koji se razmjenjuju između dvije strane koje vjeruju da komuniciraju izravno sa svakom drugo.

MITM napadi primarno ciljaju trgovine e-trgovine, internetske bankovne stranice i otvorene javne Wi-Fi pristupne točke. Ovi se napadi mogu spriječiti provjera sigurnosti web stranice namjeravate posjetiti i izbjegavati javne Wi-Fi mreže (ako je moguće) ili koristiti VPN za zaštitu vaših javnih Wi-Fi veza.

Korištenje VPN-a šifrira vašu internetsku vezu, štiteći privatne podatke koje dijelite, uključujući lozinke i podatke o kreditnoj kartici dok koristite javni Wi-Fi.

Također možete ublažiti rizike implementacijom najbolje prakse za sigurnost krajnjih točaka, poput instaliranja programa ESET Endpoint Security za filtriranje neželjenih poruka e-pošte. ESET se može konfigurirati za automatsko skeniranje sumnjive e-pošte i web stranica kako bi obranio vaše uređaje i mreže od kibernetičkih napada i zlonamjernog softvera.

4. Napad uskraćivanjem usluge

U napadima uskraćivanjem usluge (DoS), kibernetički kriminalci ciljaju na strojeve ili mreže, sprječavajući legitimne korisnike da im pristupe. Glavni cilj ovog cyber napada je učiniti usluge nedostupnima. To se obično postiže zatrpavanjem ciljnog sustava ili usluge prometom dok ne prestane reagirati ili se sruši.

DoS napad obično koristi mali broj napadačkih strojeva, po mogućnosti jedno računalo, kako bi nadjačao svoju metu. Kada se za izvođenje napada koristi više računala ili povezanih uređaja, on postaje distribuirani napad uskraćivanja usluge (DDoS).

DoS napadi mogu se uspješno pokrenuti protiv različitih sustava, uključujući industrijske upravljačke sustave koji podržavaju kritične procese. Iako se rizik od ovih napada ne može u potpunosti eliminirati, poznavanje vrsta DoS napada koji mogu ugroziti vaše sustave i strojeve, a imati plan odgovora može napraviti razliku.

Dok se jednostavan DoS napad rušenja poslužitelja može popraviti ponovnim pokretanjem sustava, rješavanje složenijih napada može zahtijevati dodatne napore. Na primjer, možete ojačati sigurnost web poslužitelja tako da ih konfigurirate za obranu od HTTP i SYN flood zahtjeva.

Da biste dodatno poboljšali obranu, koristite pouzdani sigurnosni softver i alate za DoS napade koji mogu analizirati dolazne podatkovne pakete, klasificirajte ih kao obične ili opasne i blokirajte podatke koji bi mogli naštetiti vašem web stranica.

Također, ažurirajte svoje usmjerivače i vatrozid najnovijim sigurnosnim zakrpama kako biste blokirali nelegitimni promet i razmislite o suradnji sa svojim ISP-om tijekom napada kako biste blokirali IP adrese napadača.

Neka prijavljivanje incidenata postane norma za borbu protiv kibernetičkih napada

U današnjem digitalnom svijetu organizacije bi trebale uključiti izvješćivanje o sigurnosnim incidentima kao dio standardnih postupaka. Razlog tome je prevalencija sigurnosnih incidenata, poput phishing e-pošte, prijetnji od strane insajdera i MITM napada, koji mogu ugroziti sustave ili podatke organizacije.

Poduzimanje proaktivnih mjera za sprječavanje napada puno je bolje nego pokušavati popraviti štetu koju je napad prouzročio. Ali prvo, organizacije moraju identificirati potencijalne rizike kako bi ih proaktivno riješile i spriječile ponavljanje sličnih incidenata u budućnosti.