Jesu li virusi još uvijek prijetnja kibernetičkoj sigurnosti?

Virusi su nekoć bili najveća prijetnja kibernetičkoj sigurnosti diljem svijeta, no je li to još uvijek slučaj? Koliko su virusi nekad bili rašireni i jesu li i danas opasni?

Gdje su nastali računalni virusi?

Povijest računalnih virusa seže do ranih 1970-ih. Godine 1971. razvijen je virus poznat kao "Creeper" kao eksperiment da se vidi kako će djelovati kao zlonamjerni program. Budući da je bio kontrolirani virus, Creeper nije dosegao vanjski svijet.

Prvi računalni virus koji je zarazio uređaje u stvarnom svijetu pojavio se 1982. godine i nazvan je "Elk Cloner". Ovaj virus stvorio je srednjoškolac kao šalu među svojim prijateljima, ali je postojao u divljini i stoga je bio prvi primjer virusa "na slobodi" (tj. ne u kontroliranom okruženju).

Elk Cloner stajao je kao prvi virus, a njegov doseg se na kraju protegao daleko izvan njegovog tvorca i njegove grupe prijatelja. Međutim, nije uspio napraviti veliku štetu zbog svojih ograničenih mogućnosti. Uostalom, Elk Cloner je osmišljen kao šala i nije imao načina za provođenje zlonamjernih aktivnosti na zaraženim uređajima.

Drugi bi tvrdili da je program poznat kao "Mozak" bio prvi računalni virus u divljini. Brain je koristio diskete kao vektor infekcije, a prvi put je viđen kako inficira uređaje 1986., četiri godine nakon stvaranja Elk Clonera. Brain je koristio izvršni kod da zarazi boot sektor diskete, a potom i računalo nakon što je disk umetnut. Virus je uspio zaraziti više od 100.000 računala, impresivan broj u to vrijeme.

Međutim, Brain nije učinio ništa osim što je usporio performanse diskovnih pogona. Tek na prijelazu stoljeća virusi su pokazali svoje prave mogućnosti.

Godine 2000. virus poznat kao "ILOVEYOU" izazvao je pustoš kada je zarazio više od 10 milijuna Windows računala.

Virus se širio e-poštom, koja je bila nevjerojatno popularna čak i 2000. godine. Za razliku od prethodno spomenutih virusa, ILOVEYOU je imao mogućnost brisanja datoteka na zaraženom uređaju.

Tijekom sljedećeg desetljeća pojavilo se i nestalo mnogo više virusa, uključujući Slammer, CodeRed i MyDoom. MyDoom i dalje stoji kao virus e-pošte koji se najbrže širi u povijesti i postoji i danas. Čak je otkriveno da se koristi u zlonamjernoj kampanji e-pošte 2019., 15 godina nakon prve upotrebe.

Ali predstavljaju li virusi još uvijek iste opasnosti kao prije? Gdje su ti programi danas u kibernetičkom kriminalu?

Koliko su računalni virusi danas opasni?

Iako su virusi nekoć bili najopasniji oblik kibernetičke prijetnje, to više nije slučaj. Početkom 2010-ih, prevalencija računalnih virusa počela je opadati, s nekoliko posljednjih velikih virusnih kampanja uključujući Stuxnet, SpyEye i W32.Dozer.

Nakon ove točke, virusi su počeli postajati nešto naknadno u području kibernetičke sigurnosti.

Ali zašto?

Glavni razlog zašto virusi više ne predstavljaju veliku prijetnju je tehnološki napredak. Antivirusni programi dostupni za korištenje u ranim 2000-ima uvelike su se razlikovali od onih koje mi koristimo sada, kako je vrijeme ustupilo mjesto višim stopama otkrivanja, dodatnim značajkama i boljoj usluzi sveukupno.

Virusi nisu nevjerojatno složeni programi i stoga nisu jako veliki. Kao što je slučaj u biološkom svijetu, virusi trebaju "domaćina" na kojem se mogu replicirati. Budući da se moraju ušuljati u program, tipični virusi moraju biti prilično mali. Ovo ne ostavlja veliki prostor za dodatno kodiranje koje će virusu dati sofisticirane sposobnosti.

Osim toga, mnogi virusi slijede sličan scenarij, što znači da često nisu ništa novo za antivirusne programe. Ransomware, spyware, trojanski konji, i slični maliciozni softver danas se najčešće koriste i oni uistinu predstavljaju prijetnju našim računalima i pametnim telefonima.

Ovi zlonamjerni programi mogu biti vrlo sofisticirani i ponekad su dizajnirani da u potpunosti izbjegnu antivirusni softver. Sve u svemu, virusi jednostavno ne drže ravnotežu današnjem modernom zlonamjernom softveru, zbog čega se ne koriste ni približno onoliko koliko su nekad bili.

Konkretno, ransomware je postao veliki trend kibernetičkog kriminala tijekom 2010-ih. Ovaj oblik zlonamjernog softvera šifrira datoteke zaraženog uređaja i upozorava žrtve da će datoteke biti dekriptirane samo ako se plati tražena otkupnina. Neki popularni primjeri ransomwarea uključuju WannaCry, LockBit, Jigsaw, i Bad Rabbit.

Mnogi operateri ransomware-a dobivaju zlonamjerni softver od platforme ransomware-as-a-service, pri čemu se ransomware prodaje kibernetičkim kriminalcima treće strane uz naknadu. To čini ransomware dostupnim zlonamjernim akterima koji manje poznaju tehnologiju, a ne samo iskusnim profesionalcima.

Očito je da danas postoje goruća pitanja kibernetičke sigurnosti od virusa. Ali virusi nisu stvar prošlosti. Kao što je ranije spomenuto, nekoć zastrašujući virus MyDoom pronađen je u uporabi 2019. U ovom slučaju, MyDoom se širio putem phishing email kampanje. Iako se danas mogu smatrati osnovnima, virusi su još uvijek u upotrebi, a to je vrlo važno imati na umu.

Trebate li još uvijek antivirus?

Izraz "antivirus" je evoluirao u svom značenju tijekom godina. Dok su antivirusni programi nekoć bili napravljeni da brane viruse i samo viruse, sada mogu otkriti i izbrisati druge vrste zlonamjernog softvera.

Kao što vjerojatno znate, malware je globalni problem koji svakog mjeseca odnosi tisuće žrtava. Zapravo, bilo je Statista izvijestio je da timovi za kibernetičku sigurnost svaki dan otkriju šokantnih 560 000 novih komada zlonamjernog softvera. To je gotovo 17 milijuna novih komada otkrivenih svaki mjesec.

Izvijestio je i Statista da je došlo do porasta od 87 posto u napadima zlonamjernog softvera u proteklom desetljeću. Samo ove dvije statistike pokazuju koliko je problem zlonamjernog softvera postao ozbiljan.

Dakle, i dalje vam je potreban antivirusni program za zaštitu vaših uređaja od kibernetičkog kriminala.

Uvijek je najbolje odlučiti se za visoko renomirani antivirusni program koji je dokazao svoju korisnost u izbjegavanju virusa i zlonamjernog softvera. Instaliranje nasumične besplatne antivirusne aplikacije nije najpametniji način jer možda imate posla s slabom zaštitom ili čak zlonamjernim programom koji se maskira kao antivirusni softver.

Neki od najboljih antivirusnih programa koji postoje uključuju:

• McAfee.
• Kaspersky.
• Norton.
• Bitdefender.
• Malwarebytes.

Ako ste jako zabrinuti zbog kibernetičkih napada, možete koristiti antivirus i antimalware programe istovremeno kako biste dodatno povećali svoj sigurnosni integritet. Programi za zaštitu od zlonamjernog softvera mogu uočiti i izbrisati sofisticiranije vrste zlonamjernog softvera, poput onih dizajniranih da izbjegnu antivirusne detekcije.

Virusi nisu opasnost kao nekada

Osjetljivost našeg uređaja na viruse uvelike se smanjila u posljednjih desetak godina, ali sada postoje drugi oblici zlonamjernog softvera koji predstavljaju prijetnju našoj sigurnosti. To je razlog zašto je instaliran antivirusni program nedvojbeno najvažniji.