Hoće li AI poboljšati ili pogoršati mentalno zdravlje i podršku?

Ne može se poreći da je upotreba umjetne inteligencije u porastu, bilo u proizvodnji, obrazovanju, kibernetičkoj sigurnosti ili čak transportu. Ali s ovom rastućom prevalencijom umjetne inteligencije, trebate li uopće biti zabrinuti za svoje mentalno zdravlje? Hoće li AI poboljšati ili pogoršati mentalno zdravlje u cijelosti?

Kako umjetna inteligencija može poboljšati mentalno zdravlje?

AI je već velika stvar u brojnim industrijama, uključujući zdravstvo, transport i financije. Ali možda niste znali da se s umjetnom inteligencijom također eksperimentira u području mentalnog zdravlja.

Kroz to bi istraživači mogli pronaći nove načine pružanja podrške pacijentima s mentalnim zdravljem i razvijanja boljih oblika liječenja. U vrijeme pisanja ovog teksta, AI je još uvijek u povojima u smislu aplikacija za mentalno zdravlje, ali ova tehnologija ima veliki potencijal u industriji zaštite mentalnog zdravlja.

Dakle, kako bi se, točno, umjetna inteligencija ovdje mogla pokazati korisnom i na koje načine može predstavljati rizik?

Pružanje trenutnih savjeta i podrške pomoću umjetne inteligencije

Traženje terapeuta može potrajati dugo, a nekima može biti čak i nedostupna opcija zbog visoke cijene. Dakle, kada nekome odmah treba savjet i podrška, kome se može obratiti?

Postoje dežurne linije za one koji traže podršku, ali razgovor sa stvarnom osobom o vašim problemima može biti zastrašujući. Dakle, korištenjem umjetne inteligencije, pojedinac bi mogao pristupiti savjetima na daljinu bez potrebe da razgovara sa stvarnom osobom. To može ublažiti društvenu tjeskobu povezanu s razgovorom o osobnim problemima, a istovremeno osigurati da osoba koja se bori dobije neki oblik podrške.

Dok se uobičajeni chatbotovi mogu koristiti u takvom scenariju, chatbot koji pokreće AI vjerojatno će imati mogućnost komunicirati na osobniji način, bolje razumjeti problem osobe i ponuditi moguća rješenja ili avenije. Već smo vidjeli kako ChatGPT chatbot može komunicirati s korisnicima, tako da ovdje vjerojatno postoji neki potencijal za podršku pacijentima.

Naravno, neki mogu vidjeti korištenje umjetne inteligencije za pružanje savjeta o mentalnom zdravlju smatra rizičnim. O mogućim nedostacima ovoga raspravljat ćemo malo kasnije.

Praćenje napretka pacijenta s umjetnom inteligencijom

Praćenje pacijentova napretka kako bi se osiguralo da ne poduzima korake unatrag vrlo je važan korak u oporavku. Dok ljudski stručnjak to može učiniti dobro, broj pojedinaca kojima je potrebna podrška mentalnog zdravlja otežava ljudskom osoblju da prati potražnju.

Ovdje bi umjetna inteligencija mogla pomoći. Koristeći ovu tehnologiju, pacijent bi mogao dati podatke o tome kako se osjeća i što je radio, a AI sustav bi tada mogao procijeniti i evaluirati pružene informacije kako bi utvrdio postoji li razlog za zabrinutost. Sustav umjetne inteligencije tada bi mogao upozoriti relevantne strane kako bi se moglo nešto poduzeti. Ovo može smanjiti pojavu nemara za mentalno zdravlje, budući da bi se daleko veći broj ljudi mogao redovito procjenjivati ​​bez potrebe za ljudskim stručnjakom.

Ali ovdje postoje rizici koje treba uzeti u obzir, a AI sustav koji se koristi morao bi biti vrlo temeljito uvježban kako uočiti moguće crvene zastavice. Ipak, jednostavno korištenje ovoga kao početne procjene moglo bi se pokazati vrlo korisnim, i liječnicima i pacijentima.

Razvoj novih tehnika podrške s AI

Ne može se poreći da istraživači još uvijek rade na daljnjem razumijevanju našeg mozga i zašto on ustupa mjesto mentalnim bolestima. Ne samo da se još uvijek istražuje podrijetlo mentalnih bolesti, već se razvijaju i tehnike kako bolje liječiti pacijente.

Na primjer, sustav umjetne inteligencije mogao bi uzeti skup podataka o pacijentovim simptomima, okidačima ili pozadini, a zatim predložiti nove načine da im se pomogne da napreduju. To može biti prijedlog lijeka, neka vrsta terapije ili slično.

Povrh svega, dokazano je da AI detektira prisutnost mentalnih bolesti s relativno visokom stopom točnosti. U Psihijatrijsko izvješće IBM-a i Kalifornijskog sveučilišta za 2019, navedeno je da je, prilikom testiranja AI u detekciji mentalnih bolesti, točnost u rasponu od 62 do 92 posto (ovisno o AI sustavu i korištenim podacima o obuci). Iako donje granice ovog raspona nisu previše impresivne, nastavak razvoja mogao bi omogućiti sustavima umjetne inteligencije da postignu konstantno visoku stopu točnosti pri otkrivanju mentalnih bolesti.

Iako sve ovo izgleda obećavajuće, postoje i oni opasnosti povezane s uporabom umjetne inteligencije u području mentalnog zdravlja i na druge načine na koje AI može pogoršati mentalno zdravlje općenito.

Kako AI može pogoršati mentalno zdravlje?

Iako umjetna inteligencija ima značajan potencijal za poboljšanje zaštite mentalnog zdravlja, postoje i rizici i opasnosti u usvajanju ove tehnologije koja se brzo razvija.

Povećano oslanjanje na AI

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, uspon pametne tehnologije naveo je mnoge ljude da se oslanjaju na telefone, računala, tablete i druge uređaje kako bi pojednostavili i poboljšali svoje živote. Bilo da razgovaraju na društvenim mrežama, gledaju filmove, traže novu odjeću ili jednostavno obavljaju neki posao, tehnologija je obično okosnica. Mnogi ljudi su kvit ovisni o svojim pametnim telefonima ili računala, koja mogu imati veliki utjecaj na njihove živote.

Dakle, kada umjetna inteligencija postane istaknuta u raznim industrijama, mogla bi imati štetan učinak na mentalno zdravlje. Na primjer, pojedinac se može odlučiti za koristiti AI za svoje obrazovanje, posao, zabava i drugi elementi njihovog društvenog života. To pak može dovesti do ovisnosti o umjetnoj inteligenciji. Danas već postoji mnogo ljudi ovisnih o društvenim medijima, kupnji na mreži i igranju na internetu, što često može ustupiti mjesto osjećaju tjeskobe i vrlo stvarnim društvenim i financijskim problemima.

Ljudi su po prirodi društvena bića. Stoga često može biti vrlo korisno razgovarati o svojim osjećajima s nekim drugim, umjesto da se s njima nosite sami.

Ali ako se AI sve više koristi u industriji mentalnog zdravlja, pristup liječenju licem u lice, kao što je terapija razgovorom, mogao bi postati još veći izazov nego što je trenutno. Ako se umjetna inteligencija prečesto koristi kao zamjena za ljudski kontakt, kao rezultat toga može doći do pada stopa oporavka i napretka pacijenta.

Trenutno se ljudi smatraju mnogo učinkovitijima u provođenju terapije od strojeva, a to uvijek može biti slučaj. Zbog toga bi primjenu umjetne inteligencije u području mentalnog zdravlja trebalo vrlo pažljivo regulirati i pratiti kako bi pacijenti i dalje dobivali najbolju moguću skrb.

AI daje pogrešne savjete ili rješenja

Iako je umjetna inteligencija sposobna za neke nevjerojatne stvari, također je osjetljiva na pogreške. To je velika briga kada se AI-ju povjerava mentalno zdravlje ljudi. Pogrešna procjena nečijeg stanja uma, nuđenje neučinkovitog liječenja ili pogrešno tumačenje važnog Podaci bi mogli biti katastrofalni za pacijenta, pa je potrebno uzeti u obzir velika razmatranja ovdje.

Mnogo je stvari koje mogu poći po zlu tijekom korištenja umjetne inteligencije, osobito jer je u ranoj fazi. Kvarovi u sustavu, softverske greške i neodgovarajuća obuka mogu dovesti do problema, a zlonamjerni napadi također predstavljaju mogući rizik.

Budućnost umjetne inteligencije u mentalnom zdravlju mora se pažljivo promatrati

AI ima toliko potencijala da nije tajna zašto su ljudi toliko uzbuđeni zbog toga. Međutim, kao što je slučaj sa bilo kojom novom tehnologijom, ključno je da se umjetna inteligencija ne primijeni prebrzo ili izravno zloupotrijebi. U zaštiti mentalnog zdravlja to bi moglo učiniti više štete nego koristi pacijentima. Vrijeme će pokazati hoće li, ili kada, umjetna inteligencija postati ključni element u industriji mentalnog zdravlja i hoće li se to pokazati kao blagoslov ili prokletstvo.