Kako dolazi do upada podataka? 6 varijabli na koje treba pripaziti

Podaci su novo zlato, a hakeri ih žele iskopati kako bi izvukli skrivenu vrijednu imovinu iz vaše tvrtke. Hakeri mogu koristiti povrede podataka kako bi ukrali, izmijenili ili uništili povjerljive informacije. To može uključivati ​​korisnička imena, adrese e-pošte, lozinke i financijske račune. Hakeri mogu iskoristiti ukradene podatke u svoju korist, ali kako uopće provode provale podataka?

Unatoč korištenju visoke razine sigurnosti, organizacije se suočavaju sa sve većim brojem sigurnosnih proboja. Evo nekoliko od mnogih različitih vrsta prijetnji i napadača koji igraju ključnu ulogu u porastu povreda podataka:

1. Zlonamjerni vanjski kriminalci

Većina napada na kršenje podataka uključuje hakere. Prema Verizonovo izvješće o istrazi kršenja podataka iz 2022, autsajderi su odgovorni za 80% kršenja.

Hakeri traže u vašem sustavu ranjivosti, kao što je neuredan kod ili slaba obrana sustava, što im daje pristup sustavima i mrežama organizacije. Kao rezultat toga, napadač može vidjeti osjetljive podatke koji pripadaju tvrtki, kao što su računi s povlaštenim pristupom i razne osobne vjerodajnice.

Međutim, napadači preferiraju tehniku zaraziti stroj virusima ili zlonamjernim softverom. Zaposlenici dnevno primaju stotine e-poruka, ali svaka od njih može biti zaražena zlonamjernim softverom skrivenim unutar dodatnih datoteka, programa ili privitaka.

Iako oštećeni privitak može izgledati kao bezopasna datoteka priložena redovnoj e-pošti, on zapravo preuzima zlonamjerni softver na vaše računalo.

Virus ili zlonamjerni softver koji je instaliran omogućuje napadaču da kontrolira vaš stroj, prati vaše aktivnosti i prijenos svih vrsta osobnih podataka potajno s vašeg računala ili mreže na njihovo.

2. Insajderska prijetnja

Insajderska prijetnja odnosi se na povredu podataka koju je prouzročio netko iz tvrtke. Zaposlenici ili bilo tko s ovlaštenim pristupom mrežama i sustavima tvrtke mogao bi biti krivac. Iako su vanjske povrede podataka češće, insajderi mogu uzrokovati mnogo ozbiljniju štetu. Insajderi mogu lakše kompromitirati sustave svog poslodavca jer su svjesni slabosti sigurnosnih modela koje tvrtka koristi.

Hakeri moraju "pronaći" osjetljive informacije iz sustava, ali zaposlenici znaju gdje i kakvi su povjerljivi podaci u organizaciji. Zbog toga, prema a izvješće Instituta Ponemon, insajderski napadi uzrokuju da tvrtke trpe razorne gubitke koji mogu doseći 15,38 milijuna dolara.

Nadalje, nije neuobičajeno da druge tvrtke angažiraju insajdere kako bi dobile pristup bazama podataka svojih konkurenata. Insajderi tvrtke koji su voljni dopustiti pristup mreži ili podacima organizacije plaćaju se velikim novcem u zamjenu za bazu podataka.

Iako svi takvi napadi spadaju u kategoriju zlonamjernih insajderskih napada, sve insajderske prijetnje nisu namjerne. Neki zaposlenici nesvjesno izlažu sustav tvrtke vanjskim prijetnjama. Na primjer, mogu slučajno preuzeti štetan softver ili postati žrtva prijevare.

Prijetnjama iznutra teže je upravljati nego vanjskim napadima. Većina organizacija čak nema odgovarajuće sigurnosne mjere za otkrivanje ili sprječavanje napada koji uključuju insajdere.

3. Krađa identiteta

Hakeri koriste phishing napade kako bi namamili korisnike da kliknu na opasne poveznice ili čak otkriju osjetljive informacije. Jednostavne su za izvođenje jer pažljivo izrađena e-pošta ili poruka omogućuje napadačima da brzo dođu do željenih ciljeva.

Pokušaji krađe identiteta hakerima obično ne daju trenutni pristup osjetljivim podacima. Umjesto toga, kada radnik otvori zlonamjerni privitak, napadač može sabotirati sustave i pristupiti računima koji imaju dozvolu za pregled željenih podataka.

Zajedno s koristeći ukradene vjerodajnice, napadači često djeluju kao članovi organizacije koristeći podatke za kontakt drugog zaposlenika. Kao rezultat toga, kada zatraže osjetljive informacije, one im se prikladno daju.

Naprednija vrsta krađe identiteta uključuje postavljanje lažnih web stranica s vezama koje izgledaju kao da potječu iz pouzdanih izvora, uključujući stranicu za prijavu organizacije. Zaposlenici unose podatke za prijavu tvrtke na lažnu web stranicu, koja hakerima daje vjerodajnice.

Zaposlenici često postaju žrtve phishing prijevara zbog ljudske pogreške, kao što je nepoznavanje najboljih postupaka za spriječiti napade koji su posebno usmjereni na račune poslovne e-pošte.

4. Cross-Site Scripting (XXS) napad

Cross-site scripting (XSS) pojavljuje se u web aplikacijama koje se inače smatraju sigurnima, ali imaju ranjivosti. Napadači ubacuju zlonamjerni kod u kôd pouzdane aplikacije ili web stranice, a zatim se kôd pokreće unutar preglednika korisnika.

XXS ugrožava osobne podatke korisnika umjesto da dobije pristup korporativnim bazama podataka ili bankovnim računima. Napadači prvenstveno ciljaju na korisnike aplikacije, a ne na samu aplikaciju, najčešće putem JavaScripta na strani klijenta.

XXS daje napadaču potpuni pristup svim funkcijama i podacima aplikacije, dopuštajući mu da ukrade korisnikov kolačić aktivne sesije i predstavlja se kao legitimni korisnik. Kao rezultat toga, hakeri mogu počiniti krađu identiteta, ukrasti osobne podatke i preusmjeriti korisnike na nesigurna web mjesta.

Iako su podaci glavnog računala aplikacije sigurni, XXS napadi mogu naštetiti ugledu tvrtke i njezinim odnosima s kupcima.

5. SQL injekcija (SQLI)

SQL ili Structured Query Language je programski jezik koji upravlja podacima u bazi podataka. Korisnici mogu izdvajati podatke iz baza podataka pomoću SQL upita koji izvršavaju naredbe.

Međutim, ako web aplikacija ima bilo kakve ranjivosti, hakeri ih mogu iskoristiti da zaobiđu sigurnosne mjere aplikacije. Hakeri mogu dodati zlonamjerni kod SQL izjavama koje se šalju SQL poslužitelju, dobivajući pristup bazi podataka i mogućnost pristupa, izdvajanja, izmjene ili brisanja podataka.

Nakon umetanja zlonamjernog koda, hakeri mogu manipulirati bazom podataka kako bi izvršili neželjene radnje. SQL injekcije omogućuju napadačima dobivanje povjerljivih informacija kojima inače ne mogu pristupiti.

Vaši osobni, financijski i drugi osjetljivi podaci mogu pasti u njihove ruke bez vašeg znanja. Mogu upotrijebiti te informacije kako bi zatražili otkupninu ili čak počinili krađu identiteta.

6. Fizička krađa ili gubitak

Tvrtke moraju držati podatke fizički sigurnima na isti način na koji koriste digitalnu sigurnost za zaštitu privatnih podataka. Tvrtke pohranjuju podatke kao dokumente i računalne datoteke, koje mogu ukrasti i insajderi i autsajderi.

Napadači mogu ciljati lokalne urede i ukrasti računalne sustave, dokumente i opremu kako bi dobili pristup povjerljivim informacijama.

S druge strane, nemar zaposlenika također može dovesti do povrede podataka. Zaposlenici mogu nenamjerno izbrisati ili otkriti podatke osobi kojoj nisu ovlašteni. Na primjer, kako je objavljeno u Jutarnje vijesti iz Dallasa, IT djelatnik u policiji u Dallasu slučajno je izbrisao 8,7 milijuna važnih datoteka 2021. godine.

Kako mogu postupiti u slučaju povrede podataka?

Povrede podataka mogu se dogoditi svakoj tvrtki, bilo da je dobro uspostavljena ili tek počinje s radom. Cyberkriminalci jure za podacima o tvrtki jer sadrže mnoštvo informacija o tisućama korisnika.

Potrebna vam je fizička i sveobuhvatna kibernetička sigurnost da biste zaštitili svoje podatke. Možete koristiti pouzdana rješenja za kibernetičku sigurnost, unajmiti zaštitara da čuva, instalirati sigurnosne kamere, obučiti osoblje o prijevarama i paziti na neobično ponašanje zaposlenika kako biste uočili krticu.

Ako ste imali povredu podataka, trebali biste brzo djelovati kako biste primijenili sigurnosne korake za oporavak ili zaštitu svojih podataka.