Vodi se zanimljiva rasprava o utjecaju umjetne inteligencije na softversko inženjerstvo.
Neki ljudi misle da će napredni AI sustavi poput ChatGPT-a zamijeniti poslove većine programera. Drugi misle da će AI poboljšati iskustva programera tako što će se pobrinuti za osnovne zadatke.
U svakom slučaju, AI je tu da ostane. Umjesto da brinete o umjetnoj inteligenciji, možete usavršiti svoje vještine za rad s njom. Evo nekih vještina koje možete naučiti kako biste ostali relevantni u razvoju softvera.
1. Dizajn softvera
Dizajn softvera je proces projektiranja različitih komponenti softverskog sustava. Ilustrira kako će komponente međusobno djelovati i koordinirati se kako bi proizvele očekivana korisnička iskustva.
Proces dizajna softvera je dinamičan i jedinstven jer se razlikuje od jedne aplikacije do druge.
Dizajn softvera omogućuje programerima da sveobuhvatno ispitaju proces razvoja softvera. To uključuje analizu arhitekture sustava, aplikacija, navigacije i sustava za upravljanje bazom podataka.
Nakon analize, programeri stvaraju nacrt koji sve konsolidira. To uključuje korake, module, ciljeve i komponente. Dizajn također ukazuje na marketinške strategije i vremenske okvire za razvoj softvera.
Dizajn softvera omogućuje programerima prevođenje poslovnih planova u softverske proizvode ili usluge. AI još nije dovoljno napredan da bi se nosio s takvim konceptima.
2. Arhitektura sustava
Arhitektura sustava je strukturni dizajn sustava. To uključuje komponente, njihove odnose i načela koja vode njegov dizajn. To je još jedan proces kreativnog dizajna koji pomaže programerima u izradi visoko skalabilnih aplikacija.
Arhitektura sustava fokusirana je na cjelokupnu strukturu. Predviđa izbore i odluke koje održavaju kvalitetu. Dok je dizajn softvera usredotočen na funkcionalne zahtjeve, arhitektura sustava rješava nefunkcionalne zahtjeve.
Nefunkcionalni zahtjevi odnose se na budući vijek trajanja sustava. Mogu se baviti problemima kao što su mogućnost održavanja, skalabilnost, pouzdanost i učinkovitost sustava aplikacije.
Bez dobro definirane arhitekture, programeri pribjegavaju tradicionalnim sustavima koje je teško implementirati i skalirati. Nedizajnirane arhitekture rezultiraju neorganiziranim izvornim kodom i lošim odnosima među komponentama. Takvi sustavi su skloni greškama.
Aplikacije bez formalne arhitekture je lako razbiti i teško skalirati. Arhitektura sustava olakšava određivanje karakteristika aplikacije. Važno je u potpunosti razumjeti komponente i cijeli sustav.
Arhitektura pomaže odgovoriti na osnovna pitanja o održavanju aplikacije. To uključuje upite o tome čemu dati prioritet, a što smanjiti. Određivanje prioriteta pomaže u smanjenju pretjeranog inženjeringa nepotrebnih značajki i komponenti. Arhitektura se također bavi ograničenjima. To mogu biti zakonska usklađenost, troškovi, tržište i standardi.
3. Dizajn baze podataka
Dizajn baze podataka je kreativni proces stvaranja modela podataka. Također uključuje uspostavljanje odnosa baze podataka i analizu ograničenja. AI olakšava analizu ograničenja. Ali cjelokupna struktura i dizajn baza podataka razlikuju se od aplikacije do aplikacije.
Inženjeri baza podataka mora održavati i upravljati bazama podataka sustava ovisno o različitim situacijama kako bi pomogao u upravljanju podacima. Dobro strukturirane baze podataka imaju sljedeće prednosti:
- Uklonite suvišne podatke i uštedite prostor na disku.
- Održavajte integritet i točnost podataka.
- Jednostavan pristup podacima za unutarnje i vanjsko dijeljenje.
Proces dizajna baze podataka uključuje analizu zahtjeva sustava. To uključuje identificiranje svrhe baze podataka. Točnije, uspostavlja tablice baze podataka i njihove komponente. Također analizira i organizira odnose baze podataka.
Svi ovi koncepti razlikuju se od jedne aplikacije do druge. Struktura baze podataka može se mijenjati tijekom vremena kako se sustav povećava ili smanjuje.
4. Otklanjanje pogrešaka softvera
Analiza softvera kako bi se otkrilo odakle dolazi problem je vještina koju AI tek treba poduzeti. Programeri će ipak morati naučiti kako prepoznati i riješiti probleme čim se pojave.
AI može pomoći u pružanju mogućih rješenja tijekom otklanjanja pogrešaka. Programeri tada mogu odlučiti kako najbolje primijeniti rješenja.
Programeri moraju naučiti kako koristiti različite softvere i sredstva za brzo otklanjanje pogrešaka. Identificiranje grešaka, potvrđivanje očekivanja i razbijanje kvarova sustava važne su vještine.
Možete pronaći neke dobre upute o tome kako se nositi s postupkom otklanjanja pogrešaka u ovom tečaju razvoja softvera Udacity:
Uređivači teksta, IDE-ovi i operativni sustavi imaju ugrađene značajke za pomoć u otklanjanju pogrešaka. Programeri se mogu nositi s ovim složenim problemima s aplikacijama dok se AI brine za osnovne funkcije.
5. Sigurnost softvera
Sigurnost softvera i dalje je problem, čak i uz pojavu sigurnih sustava i praksi. Kako tvrtke postavljaju sve više aplikacija, broj cyber napada se povećao.
Izrada softvera koji je siguran i zaštićen još uvijek je glavobolja za programere. Klijenti ulažu puno resursa kako bi osigurali sigurnost svojih sustava. To uključuje zapošljavanje iskusnih cyber tehničara i nabavu softvera koji ograničava napade na sustave.
Iako postoje zakoni i kampanje za podizanje svijesti za borbu protiv kibernetičkih napada, oni su i dalje česti. Cyberkriminalci su također unaprijedili svoju tehnologiju. Postoji potreba da programeri ostanu na kursu i inoviraju sigurnost protiv prijetnji. Jedno kršenje može značajno utjecati na sustav i njegove komponente.
Kako raste ljudsko oslanjanje na softver, tako rastu i prijetnje. Hakeri su postali otporni u testiranju ranjivosti sustava. Više nego ikad prije, cybersigurnost je vještina koju programeri moraju imati. Potrebno je osigurati da su svi sustavi sigurni od novih prijetnji.
6. Sposobnost programiranja
AI programi koriste popularne koncepte za pisanje osnovnih programa. Njihovi se programi bave onim što već postoji na internetu. Ali kada je riječ o složenom programiranju, umjetna inteligencija još mora napredovati. Mora generirati rješenja za nove probleme u inženjerstvu.
To programerima daje prednost ako unaprijede svoje programerske vještine. Programeri mogu upotrijebiti ove vještine da predoče probleme i daju rješenja. To će potaknuti kreativnost u razvoju softvera.
Kako možete prilagoditi AI?
Utjecaj umjetne inteligencije u razvoju softvera je revolucionaran. Ali može li zamijeniti programere? Ne još. Međutim, programeri danas mogu raditi uz AI.
Dok AI brine o osnovnim zadacima koji se ponavljaju, programeri se mogu usredotočiti na složena pitanja. To programerima omogućuje povećanje kreativnog potencijala u procesu razvoja.
AI može ubrzati proces softverskog inženjeringa uz smanjenje operativnih troškova. Ako se uključi u računalnu znanost, ima potencijal uvelike unaprijediti tehnologiju.
Učenje novih vještina koristit će programerima. Rad s umjetnom inteligencijom poboljšava njihovo razvojno iskustvo i poboljšava kvalitetu rezultata. Ovo je pobjeda za sve.
