Kako bi generativna umjetna inteligencija mogla negativno utjecati na društvene medije

Utjecaj koji generativna umjetna inteligencija ima na društvene medije je suptilan, ali širok. Već se koristi za stvaranje novog sadržaja, kao što su slike, videozapisi i tekst, kao i za pripremu postojećeg sadržaja. Iako ova tehnologija na neki način može koristiti korisnicima društvenih medija, ona također nosi određene rizike i nedostatke.

Ispitat ćemo neke od ovih načina na koje bi generativna umjetna inteligencija mogla negativno utjecati na društvene medije i njihove korisnike.

1. Oduzimanje mogućnosti stvarateljima

Generative AI pojednostavljuje stvaranje sadržaja. No čini se da je veći dio pojednostavljenja namijenjen ljudima koji koriste tuđi sadržaj, a ne izvornim kreatorima. Vjerojatno ste pronašli jedan od onih videa u kojima guru preporučuje korištenje 'sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom' da biste zaradili novac. Ideja je da rad drugih kreatora možete pretvoriti u nešto novo, bez puno truda ili rada.

To nije dobra stvar za kreatore jer obezvrjeđuje njihov rad i olakšava drugima da im kradu sadržaj.

2. Stvara se manje novih sadržaja

Budući da generativna umjetna inteligencija omogućuje ljudima stvaranje sadržaja uz malo truda, neki bi se mogli odlučiti za ovaj put umjesto stvaranja nečeg jedinstvenog. To bi moglo dovesti do stvaranja i dijeljenja puno homogeniziranih, manje novih sadržaja na platformama društvenih medija.

Već možete vidjeti da se to događa na nekim od najpopularnijih platformi društvenih medija, a sadržaji postaju sve sličniji. Primjer za to su tweetovi "X može učiniti Y, ali većina ljudi ne zna..." diljem Twittera.

3. Nedostatak jedinstvenosti, stvaranje eho komora

Rana nuspojava sadržaja društvenih medija generiranog umjetnom inteligencijom je njegova homogenost. Kada alati umjetne inteligencije preuzmu stvaranje sadržaja, rezultat je homogeno iskustvo društvenih medija gdje je teže pronaći ideje i mišljenja koja se razlikuju od uvriježenih.

Bez jedinstvenih perspektiva pravih kreatora, platforme društvenih medija mogu postati komore odjeka u kojima se uvijek iznova dijele iste ideje i mišljenja. Ovo je opasan razvoj jer bi mogao dovesti do gušenja kreativnosti i jačanja pristranih uvjerenja.

4. Smanjenje povjerenja publike

Društveni mediji postali su više od mjesta za razmjenu ideja i iskustava. Također je postao izvor informacija, vijesti i savjeta. Skočite na bilo koju od popularnih platformi društvenih medija i naći ćete profesionalce iz različitih područja koji daju savjete i govore o svojim područjima stručnosti.

Problem sa sadržajem generiranim umjetnom inteligencijom je taj što može narušiti povjerenje između publike i ljudi koje prate. Kako možete biti sigurni da savjet dolazi od stručnjaka, a ne AI alata?

Ovdje postoji opasnost da bi ljudi mogli izgubiti vjeru u sadržaj koji dolazi s platformi društvenih medija, a potencijalno i u same platforme.

5. Deepfake i lažni profili

Danas se već koriste generativni AI alati stvarati deepfake video zapise u zlonamjerne svrhe. Deepfakes bi se mogao koristiti za stvaranje lažnih profila na platformama društvenih medija, što bi zlonamjernim akterima olakšalo napredovanje na društvenim medijima.

Lažni profili značajan su rizik jer mogu otvoriti vrata kibernetičkom kriminalu i prijevarama, uključujući prijevare lažnim predstavljanjem i krađu identiteta.

Generativna umjetna inteligencija može biti dvosjekli mač, s pozitivnim i negativnim posljedicama za korisnike društvenih medija. Mogao bi revolucionirati način na koji stvaramo i dijelimo sadržaj na platformama društvenih medija, ali nosi i određene rizike i nedostatke.

U ovom trenutku teško je znati kako će generativna umjetna inteligencija oblikovati budućnost društvenih medija. Ali ključno je biti svjestan potencijalnih rizika i razmišljati o tome kako ih možemo ublažiti. Tek tada društveni mediji mogu biti siguran, pozitivan prostor za razmjenu ideja i iskustava.