8 najozloglašenijih napada zlonamjernim softverom svih vremena

Prvi poznati računalni virus, Brain, 1986. godine, koji su razvila braća Amjad i Basit Farooq Alvi iz Pakistana, nastao je kao sredstvo protiv piraterije. Međutim, od tada svi zlonamjerni programi nemaju etičke motive. Neki su postali važni dijelovi povijesti zbog sofisticiranosti svojih kodova, koji nastavljaju impresionirati istraživače do danas.

Dakle, koji su najzloglasniji napadi zlonamjernog softvera koji su promijenili način na koji koristimo i poznajemo računala?

Koje su uobičajene vrste napada zlonamjernim softverom?

Hakeri koriste 11 uobičajenih vrsta napada zlonamjernim softverom u svrhu krađe podataka i drugih nezakonitih aktivnosti. Evo uobičajenih tipova s ​​kojima ćete se najvjerojatnije susresti.

• Adware-Softver podržan oglašavanjem koji poslužuje neželjene i često zlonamjerne oglase bez pristanka korisnika.
• Ransomware—Zlonamjerni softver temeljen na šifriranju koji onemogućuje pristup korisničkim podacima sa zahtjevom za otkupninu.
• Špijunski softver- Tajno prikuplja osobne i osjetljive podatke o osobi ili organizaciji.
instagram viewer
• Trojanci—Zlonamjerni softver često je prerušen u legitiman alat osmišljen za pristup korisničkim podacima.
• Crvi- Zlonamjerni softver računalnih crva obično širi svoje kopije s računala na računalo, često putem kontakata žrtava putem e -pošte.
• Keyloggeri- Moćan alat za krađu korisničkih podataka snimanjem pritisaka na računalo žrtava.
• Rootkitovi- Tajni računalni program koji hakerima daje udaljeni pristup računalu žrtve bez da ih se otkrije.

8 Najozloglašenijih napada zlonamjernim softverom svih vremena

Evo nekih od najgorih napada zlonamjernog softvera o kojima morate znati. Jer znanje je vaša prva linija obrane.

1. Emotet, Trojan (2018): Kralj zlonamjernog softvera

Godine 2021. organi reda i pravosuđa poremećeni ono što se smatra najopasnijim svjetskim zlonamjernim softverom, Emotet. To je računalni zlonamjerni softver, prvi put otkriven 2014. godine, a prvenstveno je usmjeren na bankovne i zdravstvene institucije.

Emotet je postao poznat 2018. godine nakon što je zarazio bolnicu Fürstenfeldbruck u Njemačkoj, prisilivši ih da zatvore 450 računala. Iste godine, Američko ministarstvo domovine i sigurnosti identificirao kao jedan od najrazornijih zlonamjernih programa.

Proširuje se putem žetve Outlooka, gdje trojanac čita e -poštu s računala žrtve i šalje e -poštu za krađu identiteta koja sadrži Wordov dokument kontaktima žrtve, pa se čini da je sadržaj iz pouzdanog izvora.

2. WannaCry, Ransomware (2017.)

Čak i netko tko nije izravno pogođen ili nije upoznat s kibernetičkom sigurnošću primijetio je WannaCry. U svibnju 2017. napad ransomwarea olujno je zahvatio cyberworld ciljajući računala sa sustavom Microsoft Windows.

S procijenjenih 0,2 milijuna žrtava i 0,3+ milijuna zaraženih računala, to je bilo posebno kontroverzno za njegovo širenje. Hakeri su navodno koristili EternalBlue, eksploataciju Nacionalne istražne agencije (NSA) za starije Windows sustave ukradene 2016. i procurele od strane grupe The Shadow Broker za izvođenje napada.

Pročitajte i: Što je Ransomware i kako ga možete ukloniti?

Nakon zaraze, WannaCry šifrira datoteke na tvrdom disku računala, uskraćujući pristup svim podacima u sustavu. Zauzvrat, žrtva je prisiljena platiti otkupninu putem Bitcoina kako bi dešifrirala svoje podatke. U velikom napadu, nova je varijanta natjerala Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC) da privremeno zatvori svoje proizvodne pogone radi kontrole širenja 2018. godine.

3. Petya/ NotPetya, Ransomware (2017.)

U lipnju 2017. internet se probudio zbog pojačanog napada ransomwarea koji se širio poput požara, ostavljajući zahvaćene sustave neupotrebljivim. Ransomware Petya (i njegova varijanta, NotPetya) koristi isti EternalBlue exploit kao i WannaCry za daljinsko inficiranje nesuđenih žrtava putem phishing napada putem e -pošte.

Zlonamjerni softver prvi put je izašao na vidjelo u ožujku 2016., ali je postao poznat nakon što je 2017. godine ciljao bankovne i druge institucije, prvenstveno u Ukrajini i Rusiji.

Povezano: 5 sigurnih stvari zbog kojih će vas Ransomware ciljati

Petya se razlikuje od ostalih inačica ransomwarea jer cilja na Master Boot Record (MBR) uz šifriranje sistemske datoteke. Kao i svi napadi ransomwarea, korisnik je morao platiti navedeni iznos u Bitcoinima; međutim, virus nije imao kod za dešifriranje za vraćanje podataka.

4. Stuxnet, Crv (2010)

U jednom od najsofisticiranijih i najkontroverznijih kibernetičkih napada svih vremena, Stuxnet, zlonamjerni računalni crv, navodno je ciljao iransko nuklearno postrojenje. Prema a Izvješće NY Timesa, ovaj crv razvijen je u suradnji između izraelske obavještajne službe i američke Nacionalne sigurnosne agencije, iako nijedna od zemalja nije otvoreno preuzela odgovornost.

Stuxnet je izvorno dizajniran za ciljanje programabilnih logičkih kontrolera (PLC) koji se koriste za automatizaciju elektromehanike i strojnih procesa. Bio je to također jedan od prvih poznatih slučajeva računalnog programa sposobnog razbiti hardver.

Iako je Stuxnet navodno zamišljen da istekne u lipnju 2012., od tada se drugi zlonamjerni softver na temelju njegovog koda i karakteristika nastavlja izazvati pustoš u industrijskom uređenju sugerirajući da se Frankensteinovo čudovište proširilo izvan tvorčeve kontrole.

5. Zeus, Trojan (2007)

Zeus, također poznat kao Zbot, zlonamjerni je softver trojanskog konja otkriven 2007. godine nakon kibernetičkog napada na Ministarstvo prometa Sjedinjenih Država. Koristi bilježenje pritiskom na tipku u pregledniku i metodu hvatanja obrazaca za krađu bankovnih podataka.

Ključna sposobnost Zeusa je da stvoriti botnet koji se sastoji od zaraženih strojeva. Do 2009. Zeus je navodno kompromitirao preko 74.000 FTP računa, uključujući bankarstvo, državne i privatne subjekte, poput Bank of America, NASA, Monster.com, ABC, Oracle, Cisco i Amazon. Također je samo te godine u SAD -u bilo zaraženo 3,6 milijuna računala.

Iako se prijetnja smanjila od navodnog umirovljenja izvornog tvorca Zeusa, virus i dalje živi u brojnim varijacijama na temelju izvornog koda.

6. Olujni crv, Trojan (2007)

Dok su jake oluje zahvatile Europu u siječnju 2007., tisuće korisnika primilo je zlonamjernu e -poruku prerušenu u vremenski bilten s ažuriranjima. Kad su neslućene žrtve otvorile privitke, Storm Worm, zlonamjerni softver trojanskog konja, proširio se na čak 1 milijun računala u Europi i Americi.

Stromski crv je pogrešan naziv jer je imao karakteristike trojanskog konja i crva. Kombinirajući više slojeva napada, jednom zaražen, preuzeo bi paket izvršnih datoteka na zahvaćene sustave.

Te su datoteke korištene za obavljanje različitih funkcija, uključujući krađu osjetljivih korisničkih podataka, dostavu neželjene e -pošte za širenje zlonamjernog softvera i pokretanje DDoS (Distributed-Denial-of-Service) napadi.

Nakon istrage, podrijetlo crva Strom crveno je iz Rusije, a ruska poslovna mreža često je zaslužna za napad. Grupa je navodno koristila sofisticirani botnet kao proizvod za iznajmljivanje, između ostalih, protiv web stranica protiv neželjene pošte.

7. Mydoom, Crv (2004)

U financijskim razmjerima, Mydoom je poznat kao najgora i najskuplja epidemija virusa u povijesti, koja je 2004. godine nanijela štetu od 38 milijardi dolara. Nakon početnog otkrivanja 26. siječnja 2004., postao je najbrže rastući crv ikad, rekord koji drži čak i 2021. godine.

Mydoom je ciljao računala s operacijskim sustavom Microsoft Windows, gdje su zaraženi sustavi otvorili mrežne otvore, dopuštajući mu daljinski pristup. Crv bi strugao e -adrese i širio virus na žrtvine kontakte.

Postupak bi se ponovio za svaki zaraženi sustav, na kraju ih povezujući u botnet koji se koristi za izvođenje DDoS napada.

8. SQL Slammer, crv (2003)

Iskorištavanjem ranjivosti preljeva međuspremnika u Microsoft SQL Serveru 2000, crv SQL Slammer izazvao je DoS za mnoge hostove, što je u konačnici usporilo sustave diljem svijeta.

Reklamiran kao najbrže rašireni računalni zlonamjerni softver u povijesti, oslanja se na SQL Slammer, zlonamjerni kôd od 376 bajtova na grešci pri prelijevanju međuspremnika kako bi zarazio SQL poslužitelje i sustave koji izvode nekrpljenu verziju Microsoft SQL Servera 2000.

Unatoč razmjerima napada, šteta je bila ograničena na rušenje SQL poslužitelja, čime je internet stao. Uključivalo je ukidanje 13.000 bankomata Bank of America i prekide pokrivenosti mobitela koji su pogodili 27 milijuna ljudi. Budući da se kod nije upisao na disk, zaraženi sustavi su sigurnosno kopirani i spremni za rad nakon ponovnog pokretanja.

Zaštita od internetskih prijetnji

Napadi zlonamjernog softvera poput Storm Worma i SQL Slammera poslužili su kao mač s dvije oštrice. Iako su pokazali potencijal kibernetičkih napada, također su doveli do poboljšanja internetske sigurnosti.

Unatoč tome, osnovni principi sprječavanja zlonamjernog softvera uglavnom su ostali isti. Redovito ažurirajte svoje računalo i druge uređaje, ako je moguće, upotrijebite račun koji nije administratorski, nemojte preuzimati ispucali softver ili piratski sadržaj sa sjenovitih web mjesta i koristiti antivirusni softver.

10 koraka koje morate poduzeti kada otkrijete zlonamjerni softver na svom računalu

Dobivanje zlonamjernog softvera na računalu veliki je rizik za vašu sigurnost. Evo što možete učiniti da ograničite štetu ako se to dogodi.

Pročitajte Dalje

O autoru