Novi koronavirus ostavio je traga na svim aspektima našeg života, uključujući društvene mreže. Potrošači više vremena provode na društvenim mrežama nego ikad prije. Neki ga koriste kako bi bili u toku s najnovijim informacijama o COVID-19, dok ga drugi vide kao komunikacijski alat.
Iako je istina da Facebook i druge platforme olakšavaju socijalno distanciranje, oni također imaju potencijalne nedostatke. Za početak, pretjerana upotreba društvenih mreža povezana je s depresijom, usamljenošću, tjeskobom i niskim samopoštovanjem.
Pogledajmo kako su nedavni događaji promijenili naše navike na društvenim mrežama i zašto je to važno...
COVID-19 poremetio je digitalni krajolik utječući na potrošače i tvrtke. Glavne društvene mreže pomogle su ljudima da ostanu povezani i prate najnovije događaje. Međutim, ovaj trend također potiče stres i izgaranje, posebno među udaljenim radnicima.
Više od polovice Amerikanaca promijenilo je navike na društvenim mrežama kao odgovor na izbijanje COVID-19, prema istraživanju iz 2020. Medicinski centar Sveučilišta Ohio Wexner.
Otprilike trećina ispitanika rekla je da provodi više vremena na društvenim mrežama zbog napetosti oko njih. Svaki peti Amerikanac učinio je suprotno, odmaknuvši se od Facebooka i drugih platformi društvenih mreža tijekom zaključavanja.
Povezano: Kako zauvijek napustiti društvene medije
Isti izvor izvještava da su stope stresa, anksioznosti i depresije u posljednjih godinu dana naglo porasle. Isto vrijedi i za zlouporabu opojnih droga i stope samoubojstava. U svjetlu nedavnih događaja, većina ljudi je pod stalnim stresom. A prekomjerna upotreba društvenih mreža samo pogoršava stvari.
Digitalna tehnologija, uključujući društvene medije, mač je s dvije oštrice. S jedne strane, olakšava socijalno distanciranje i pruža neposredan pristup informacijama. S druge strane, može širiti lažne podatke i stvarati zabunu među korisnicima.
Ovih dana pregledavajući vaše društvene izvore možete osjećati kao da gledate olupinu vlaka. Zato je važnije nego ikad svoje mentalno zdravlje staviti na prvo mjesto i pronaći nove načine za upravljanje stresom.
U međuvremenu pročitajte kako se mijenjaju navike društvenih medija zbog pandemije COVID-19.
Prema AdColony, 61 posto potrošača provodi više vremena na društvenim mrežama. Ovaj je trend dijelom posljedica prelaska na rad na daljinu, a dijelom zbog potrebe za socijalnim distanciranjem.
Kantar, vodeća tvrtka za istraživanje tržišta, izvještava da je upotreba YouTubea porasla među milenijalcima i GenZerima. Isti izvor navodi da je preko 60 posto GenZera i otprilike 50 posto milenijalaca danas aktivnije na Instagramu nego što je bilo prije pandemije.
Iako se upotreba društvenih medija razlikuje od demografske skupine, većina je platformi zabilježila porast popularnosti. Za mnoge su ljude društveni mediji postali osnovni komunikacijski alat i izvor informacija. Na primjer, broj Facebook poruka i WhatsApp poziva udvostručio se u ožujku 2020. u zemljama koje su najteže pogođene COVID-19.
2. Infodemija COVID-19 raste
Prema izvještaj Ujedinjenih naroda, društveni mediji preplavljeni su lažnim vijestima i obmanjujućim informacijama vezanima uz novi koronavirus.
Glavne društvene mreže aktivno pokušavaju filtrirati lažne podatke, ali to ne sprječava korisnike u širenju glasina. Na primjer, možda ste čuli da ispiranje nosa slanom otopinom ili jedenje češnjaka može spriječiti COVID-19. Ti su mitovi neutemeljeni i zapravo mogu ugroziti vaše zdravlje.
Kako je izvijestio NBC vijesti, u ožujku 2020. i Facebook i Twitter uklonili su video u kojem brazilski predsjednik Jair Bolsonaro tvrdi da klorokin fosfat, antimalarijski lijek, može ubiti virus. Ipak, ovo nije spriječilo ljude da šire vijesti. Neki još uvijek vjeruju da su glasine istinite.
Par u Arizoni teško se razbolio nakon što je upotrijebio klorokin kako bi spriječio COVID-19, a jedan je na kraju umro.
Zaključak je: ne vjerujte svemu što čujete u vijestima ili čitate na društvenim mrežama. Još jednom provjerite izvore i posavjetujte se s liječnikom prije uzimanja bilo kakvih lijekova ili "čarobnih" tableta.
Časopis Startups izvještava da se kibernetički kriminal povećao za 600 posto kao odgovor na trenutne događaje, a globalni su troškovi navodno dosegli 1 bilijun dolara u 2020. godini. Hakeri ciljaju i pojedince i tvrtke, iskorištavajući porast udaljenog posla i strahove povezane s pandemijom.
Mnogi se ljudi osjećaju sigurno dijeleći osjetljive informacije na društvenim mrežama. Problem je u tome što gotovo svi mogu pristupiti tim podacima.
Kibernetski kriminalci mogu koristiti vaše ime, adresu, lokaciju i druge osobne podatke za krađu vašeg identiteta, hakiranje vaših bankovnih računa ili preuzimanje kontrole nad vašim računalom. Neki koriste društvene mreže za krađu identiteta. Zdravstveni phishing, na primjer, često cilja na starije osobe i ljude koji imaju zdravstvenih problema.
Dobra vijest je da svoje podatke možete zaštititi proaktivnošću. Jednostavne stvari, poput redovitog ažuriranja operativnog sustava i upotrebe jačih lozinki, mogu ublažiti sigurnosne rizike na društvenim mrežama i šire.
Iako je istina da društveni mediji olakšavaju održavanje kontakta s obitelji i prijateljima, oni također mogu pojačati stres i tjeskobu.
Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da su korisnici društvenih mreža prekomjerno izloženi stresorima. Teško se osjećati sigurno kad su vaše društvene mreže preplavljene pričama o propasti. Društveni mediji također potiču perfekcionizam, što može dodatno povećati stres.
Okružna bolnica Chester izvještava da ljudi sa sedam ili više računa na društvenim mrežama imaju tri puta veću vjerojatnost da će iskusiti anksioznost od onih koji koriste manje od dvije platforme. Kao što istraživači ističu, korisnici društvenih mreža prijavljuju višu razinu stresa nego ikad prije.
Nitko ne može poreći blagodati društvenih mreža. No bez obzira na to, ipak biste se trebali povremeno odmoriti od tehnologije.
Društveni mediji sastavni su dio modernog života. Bez obzira koristite li ga za posao, posao ili zabavu, važno je znati gdje podvući crtu. Facebook, LinkedIn i druge društvene platforme ne mogu zamijeniti iskustva iz stvarnog života.
Novo izbijanje koronavirusa dovelo je do povećanja upotrebe društvenih mreža. Ljudi iz cijelog svijeta sada vrijeme provode na mreži zbog mjera socijalnog udaljavanja. Međutim, ovo nije opravdanje da svoj život živite na mreži (i sami).
Od čitanja i vježbanja do iskušavanja novih hobija, postoji bezbroj načina da se zabavite tijekom karantene. Društveni mediji nisu jedina opcija.
COVID-19 imao je velik utjecaj na većinu aspekata našeg života. I igranje nije iznimka.
Pročitajte Dalje
- Društveni mediji
- Zdravlje
- Mentalno zdravlje
- Društveni mediji
Andra Picincu viši je digitalni copywriter i strateg sadržaja s više od 12 godina iskustva. Diplomirala je psihologiju i BA iz marketinga i međunarodnog poslovanja. Njezin svakodnevni rad uključuje pisanje sadržaja i provođenje digitalnih marketinških kampanja za multinacionalne tvrtke, kreativne agencije, brendove i male do srednje tvrtke.
Pretplatite se na naše obavijesti
Pridružite se našem biltenu za tehničke savjete, recenzije, besplatne e-knjige i ekskluzivne ponude!
Još jedan korak…!
Potvrdite svoju e-adresu u e-pošti koju smo vam upravo poslali.
