5 čestih vektora napada kibernetičkog kriminala i kako ih izbjeći

Krajolik prijetnji značajno se proširio širenjem interneta i digitalne povezanosti. Od ožujka 2020. bilo ih je više od 677 milijuna nova otkrivanja zlonamjernog softvera. Ova brojka Statiste ukazuje na rastuću prijetnju kibernetskim napadima na pojedince i tvrtke.

Kibernetski kriminalci to iskorištavaju vektori cyberattacka zaobići vaše osnovne sigurnosne obrane. Ti vektori spadaju u nekoliko kategorija, od kojih svaka koristi drugačiji pristup kako bi ugrozila sigurnost vašeg sustava.

U ovom postu provest ćemo vas kroz neke od najčešćih vektora napada i protumjere koje možete poduzeti za učinkovitu borbu protiv tih prijetnji.

Koji su vektori kibernetičkog napada?

Vektori napada ili vektori prijetnje sredstva su i putovi kojima se internetski kriminalci uvlače u vaše računalo ili mrežni poslužitelj. Oni su namjerne prijetnje i zahtijevaju neko planiranje i analizu prije izvršenja.

Namjera je dobiti neovlašteni pristup računalu i dostaviti korisni teret zlonamjernog koda ili zlonamjernog softvera, čime se ugrožavaju sigurnost podataka i mreže. Kao rezultat pristupa, napadači mogu ukrasti osjetljive podatke i iznuditi novac od žrtve.

Kako internetski kriminalci iskorištavaju vektore napada?

Kibernetski kriminalci koriste ranjivosti sustava i iskorištavaju ljudski element kako bi stekli neovlašteni pristup željenom sustavu ili mreži. Vektori napada koje koriste uglavnom spadaju u sljedeće dvije kategorije:

• Pasivni napadi: To su napadi kojima je cilj pristup sustavu bez utjecaja na resurse sustava. Pasivni napadi uključuju krađu identiteta, otmicu URL-ova i druge napade temeljene na društvenom inženjeringu.
• Aktivni napadi: Aktivni napadi pokušavaju dobiti pristup sustavu i promijeniti njegove resurse i operacije. Ovi napadi koriste neotkrivene ranjivosti i uključuju lažno predstavljanje e-pošte, zlonamjerni softver i ransomware.

Zlonamjerni hakeri koriste aktivne i pasivne vektore kibernetičkih napada za pristup sustavu i postizanje svojih kriminalnih ciljeva. Strategije iskorištavanja za oba vektora prijetnje uglavnom ostaju iste:

• Napadači pregledavaju i analiziraju potencijalnu metu zbog ranjivosti. Oni koriste tehnike skeniranja ranjivosti i socijalnog inženjeringa kako bi pronašli sigurnosne zamke.
• Nakon što se ranjivost točno utvrdi, hakeri odabiru svoje alate i prepoznaju moguće vektore prijetnje.
• Napadači upadaju u žrtvin sustav i ubacuju kod ili zlonamjerni softver.
• Napokon, napadači kradu informacije ili koriste resurse sustava kako bi postigli svoje ciljeve.

Navedene strategije iskorištavanja mogu se činiti izravnima, ali napadači ih mogu osmisliti na bezbroj načina kako bi izveli svoje podle nacrte.

5 uobičajenih vektora cyberattacka

Važno je znati napadača i alate u njihovom arsenalu prije nego što uspijete uzvratiti udarac. U tu svrhu sastavili smo popis od pet vektora napada koje cyber kriminalci obično koriste za iskorištavanje ranjivosti vašeg sustava.

1. Zlonamjerni softver

Zlonamjerni softver, kratica od zlonamjernog softvera, potpuni je pojam koji se odnosi na bilo koji nametljivi program (skriptu ili kod) namijenjen iskorištavanju vašeg uređaja. Zlonamjerni softver omiljeni je alat napadačima jer je jednostavan za upotrebu i vrlo učinkovit.

Cyber ​​kriminalci koriste razne metode za iskorištavanje ranjivosti i umetanje zlonamjernog softvera u vaš sustav. Većina metoda obično uključuje korisnika da klikne na opasnu vezu kako bi otvorio privitak ili preuzeo rizičan softver. Jednom ušavši u sustav, zlonamjerni softver može stvoriti sve vrste pustoši, uključujući:

• Praćenje pritiska na tipke.
• Blokiranje pristupa bitnim datotekama i komponentama.
• Promjena povjerljivih podataka na vašem računalu.
• Prijenos osjetljivih podataka na računalo napadača.
• Čineći sustav potpuno neispravnim.

Vrste zlonamjernog softvera

• Ransomware: Specijalizirani zlonamjerni softver koji šifrira vaše datoteke i ograničava pristup podacima ako ne platite otkupninu. Do kraja 2019. hakeri su izvršili preko 11,9 milijardi dolara otkupnina, a predviđalo se da će taj broj doseći 20 milijardi dolara do kraja 2020. godine.
• Trojanski konj: Trojanci su tobože bezopasni programi skriveni u privitcima e-pošte ili datoteka. Jednom kada preuzmete program ili kliknete privitak, skriveni zlonamjerni softver ulazi u vaš sustav i izvršava dodijeljeni zadatak. Primarno se koriste za pokretanje neposrednih napada, ali mogu stvoriti i backdoor za buduće napade.
• Špijunski softver: Špijunski softver je program koji nadzire vaše internetske aktivnosti bez vašeg znanja. Haker špijunira osjetljive podatke i prati vaše vjerodajnice za prijavu kako bi stekao uporište u vašem sustavu. Špijunski softver uglavnom se koristi za dobivanje lozinki računa, brojeva kreditnih kartica i bankovnih podataka.

Protumjere:

• Redovito ažurirajte svoj operativni sustav
• Izbjegavajte otvaranje sumnjivih URL-ova ili privitaka e-pošte nepoznatih korisnika
• Ne preuzimajte datoteke i dodatke sa sumnjivih web stranica
• Nikada ne dajte administrativne privilegije softveru ako u potpunosti ne vjerujete izvoru

Povezano: Razumijevanje zlonamjernog softvera: Uobičajene vrste o kojima biste trebali znati

2. Phishing

Phishing napadi zlonamjerna su e-pošta, pozivi ili tekstualne poruke koje prevare korisnike da se odreknu vjerodajnica svog računa. Pošiljatelj se maskira kao ugledna cjelina i mami korisnike na pružanje osjetljivih podataka, uključujući podatke o kreditnoj kartici, intelektualno vlasništvo i lozinke.

Prema Verizonovo DBI izvješće, 30% phishing poruka e-pošte otvaraju korisnici, a 12% tih korisnika čak i klikne na zlonamjerni privitak.

Vrste krađe identiteta:

• Krađa koplja: Spear phishing napadi ciljaju određenog pojedinca ili organizaciju radi financijske dobiti, poslovne tajne ili obavještajnih podataka. Te napade vjerojatno izvode hakeri koji imaju dovoljno znanja o žrtvi.
• Phishing kitova: Fishing napadi na kitove ciljaju osobe visokog profila, poput izvršnih direktora i financijskih direktora. Ti su napadi usmjereni na krađu osjetljivih podataka od pojedinaca koji imaju neograničen pristup vitalnim informacijama.

Protumjere:

• Omogućite dvofaktorsku provjeru autentičnosti za sve svoje račune.
• Dobro obratite pažnju na detalje u e-poruci, uključujući pravopis, sintaksu i logotipe.
• Nikada nemojte kliknuti vezu unutar e-pošte koja traži vjerodajnice za prijavu.
• Potvrdite pošiljatelja e-pošte pozivom organizacije ili izravnim posjetom njihovom web mjestu.

Čitaj više: Kako se zaštititi od iznude phishing prijevara

3. DDoS napadi

Cyber ​​kriminalci često koriste mrežne napade distribuiranog uskraćivanja usluge (DDoS) protiv mrežnih resursa. Cilj je preplaviti poslužitelj ili web mjesto stranim porukama i zahtjevima za prometom i iscrpiti njegove resurse. DDoS napadi mogu neko vrijeme srušiti ili oslabiti funkcionalnost cilja.

Protumjere:

• Koristite usluge prevencije DDoS-a koje nude hosting tvrtke.
• Zaposlite CDN (Content Delivery Network) rješenja.

Čitaj više: Kako se možete zaštititi od DDoS napada?

4. Cross-Site Scripting (XSS)

XSS je injekcijski napad u kojem haker ubacuje zlonamjernu skriptu ili kôd u sadržaj web stranice. U XSS napadima sama web lokacija nije meta. Umjesto toga, cilj je izvršiti zlonamjernu skriptu napisanu na jezicima kao što su JavaScript, Flash i HTML u korisničkom pregledniku.

Napadi skriptiranja na više web lokacija omogućiti napadačima da kradu kolačiće, omogućujući im da otmu sve podatke koje korisnik pošalje na web mjesto. Podaci mogu uključivati ​​vjerodajnice korisnika, podatke o kreditnoj kartici i druge osjetljive podatke.

Protumjere:

• Nikada ne prihvaćajte kolačiće trećih strana.
• Budite oprezni prilikom unosa podataka na web stranicama.

5. Napadi grube sile

Napad grubom silom kriptografski je hak gdje cyber kriminalci koriste metodu pokušaja i pogrešaka da bi pogodili vaše podatke za prijavu. U napadu grubom silom, hakeri pogađaju moguće kombinacije lozinki i koriste riječi iz rječnika dok se uspješno ne prijave.

Ti se napadi obično pokreću pomoću automatiziranih alata i botnet mreža u koje se unose tisuće lozinki u roku od nekoliko sekundi.

Protumjere:

• Koristite jake lozinke.
• Primijenite zaključavanje računa nakon više neuspjelih pokušaja prijave.
• Upotrijebite reCAPTCHA za blokiranje automatskog slanja.

Povezano: Što su napadi grubom silom i kako se možete zaštititi?

Upoznaj sebe, upoznaj svog neprijatelja i pobijedi u bitci

Sun Tzu je u Umijeću ratovanja napisao: Upoznaj sebe, upoznaj svog neprijatelja. Tisuću bitaka, tisuću pobjeda. Ova bezvremenska lekcija kineskog vojnog genija zvuči istinito čak iu modernom kazalištu kibernetičke sigurnosti.

Da biste bili ispred loših glumaca, morate razumjeti svoje ranjivosti i kako ih cyber kriminalci mogu iskoristiti kako bi narušili vašu sigurnost. Uz zvučno znanje o najčešćim vektorima napada i odgovarajuće alate za borbu protiv njih, možete preživjeti ovu beskrajnu bitku protiv kibernetičkih napada.

6 najboljih besplatnih tečajeva kibernetičke sigurnosti: naučite kako biti sigurni na mreži

Zabrinuti ste za svoju internetsku sigurnost? Pohađajte jedan od ovih besplatnih tečajeva i naučite kako biti siguran.

Pročitajte Dalje

O autoru